zzcudaprirode.com - Popularni, popularno-znanstveni i informativni portal - Znanost, Priroda, Tehnologija, Ekologija, Meteorologija, Medicina, Obrazovanje, Zanimljivosti


Samoubojstvo statistikom: Tri statističara, tri grafa, tri sasvim drugačija zaključka

Mislite kako statistike izražavaju precizne i apsolutne činjenice, neupitne važnosti i objektivnosti? Zaboravili ste kako je 83% takvih numeričkih podataka jednostavno izmišljeno samo kako bi se učinile vjerodostojnijima. U 39.271% slučajeva te brojke su sumnjivo visoke preciznosti, što sugerira da su izašle iz nekih stručnih i detaljnih studija - no referenci na te studije u tekstu nema.

Iako je to loše samo po sebi, ima nešto još gore: statistike mogu biti varljive čak i kad su temeljene na sasvim istinitim podacima. Problem nastaje kad ih ne interpretiramo na ispravan način, kad iz njih izvlačimo krive zaključke.

Zanima nas odgovor na ovo pitanje: "Je li dob faktor rizika za sklonost samoubojstvu?" Drugim riječima, ako znamo samo dob neke slučajno odabrane osobe iz Hrvatske, da li na osnovu toga možemo bolje procijeniti vjerojatnost da će se ubiti u sljedećih godinu dana, u usporedbi s prosjekom? Postoji puno osobina koje se povezuju sa samoubojstvom, poput spola (muškarci su skloniji), mentalno zdravlje, regija i slično. Da li je i dob korelirana s učestalošću samoubojstva?

Iz praktičnih razloga, ljude ćemo podijeliti u tri dobne kategorije: mlađi (5-24), srednji (25-64) i stariji (65 godina i više). Za pomoć ćemo se obratiti ne jednom, već trojici statističara. Pustit ćemo svakom od njih da ponudi svoju analizu i zaključak.

Statističar Ante proučava od čega su umrli ljudi različite starosti. "Pogledajte uzrok smrti ljudi u svakoj pojedinoj dobnoj skupini. Ako broj samoubojstava u svakoj dobnoj skupini podijelimo s ukupnim brojem smrti u toj skupini, vidimo da je udio samoubojstava kod mladih ljudi veći (čak 6% smrtnih slučajeva mladih ljudi je samoubojstvo) nego kod osoba srednjih (5%) i poznih godina (1%). Očito je da su mladi ljudi najskloniji samoubojstvu."

Bero ima drugačiju metodu obrade podataka. "Trebate pogledati podatke o tome koliko su godina imali ljudi koji su počinili samoubojstvo. Od 874 žrtve prijavljene u 2005., samo 6% žrtava bilo mlado, 60% žrtava je bila srednjih godina a 34% je bilo starije dobi. Očito je da su ljudi srednjih godina najskloniji samoubojstvu."

Na kraju se oglasio njihov kolega kojemu ne znam ime, svi ga zovu nadimkom Crni. "Obojica ste u krivu", rekao im je mrko. "Trebate gledati stope smrtnosti po starosti. U 2005., na svakih 100 000 mladih ljudi u Hrvatskoj ubilo se samo njih pet. Isto tako ćete vidjeti da se za istu veličinu populacije ubilo 22 ljudi srednje dobi i čak 40 starijih osoba. Očito je da su stariji ljudi najskloniji samoubojstvu."

Tri statističara, tri grafa, tri sasvim drugačija zaključka. Kako to? Tko nam to podvaljuje krive podatke?

U stvari, svi podaci su točni - problem je u njihovoj interpretaciji.


Ante zanemaruje činjenicu da ne umiru sve dobne skupine jednako. Među mladima je postotak samoubojstava visok zato što su drugi uzroci smrti (npr. teške bolesti) rjeđi nego u drugim dobnim skupinama, a ne zato što je apsolutan broj samoubojstava velik. S druge strane, svi znamo da stariji ljudi češće umiru: 80% svih smrtnih slučajeva su ljudi stariji od 65 godina.

I Bero je pogriješio. U Hrvatskoj najviše ljudi ima između 25 i 64 godine, pa je logično kako upravo njih ima najviše i među žrtvama samoubojstva. Ono što trebamo vidjeti je da li samoubojstava ima više ili manje u svakoj skupini u odnosu na zastupljenost te skupine u cijeloj populaciji.

A to je upravo ono što je učinio Crni. Kao što vidite na grafu desno, raspodjela samoubojica ne prati opću raspodjelu stanovništva Hrvatske po dobnim skupinama: kod mladih je četiri puta manja, a kod starijih dvostruko veća nego što bi se očekivalo na temelju omjera za srednju dob. Starija populacija se ne ističe u Antinim i Berinim podacima jer ima visoku smrtnost, a ukupno ih ima malo. [pdf]

Crni je dao najbolji odgovor na pitanje kako možemo bolje procijeniti vjerojatnost samoubojstva ako znamo samo za dob neke osobe: pogledamo kolika je učestalost samoubojstva u njegovoj dobnoj skupini. Druge statistike su isto informativne i isto tako nude odgovore, samo ne nužno na pitanje koje smo postavili.


Izvor: Varljiv / cudaprirode.com

PODIJELI S PRIJATELJIMA



Ključne riječi: statistike  grafovi  
Prev Next

|| O stranici || Kontakt || Prijatelji || cudaprirode.com

Čuda Prirode koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Čuda Prirode slažete se sa korištenjem kolačića. Više o kolačićima saznajte ovdje.

EU Cookie Directive plugin by www.channeldigital.co.uk