zzcudaprirode.com - Popularni, popularno-znanstveni i informativni portal - Znanost, Priroda, Tehnologija, Ekologija, Meteorologija, Medicina, Obrazovanje, Zanimljivosti


ZNANOST KAO SVIJEĆA U TAMI: Zbog razvoja znanosti imamo sreću što živimo u ovom stoljeću


Danas živimo u društvu gdje nam je razvoj moderne medicine udvostručio životni vijek, a tehnološki proizvodi znanstvenih spoznaja nevjerojatno olakšali život, no istovremeno cvijeta val pseudoznanosti i propagiranja šarlatana.

Završava još jedan krug planeta Zamlje oko zvijezde koju smo nazvali Sunce. Upravo ovih dana ponovno čitam izvrstan roman Carla Sagana 'Svijet progonjene demonima'. Ono što do sada nisam primjećivao je da na samoj naslovnici postoji jedna rečenica uz glavni naslov: 'Znanost kao svijeća u tami'. Bio sam toliko oduševljen tom rečenicom, jer je zapravo toliko moćna da je dala najširi opis znanosti koji sam ikada čuo, da sam upravo toj rečenici morao posvetiti ovaj tekst.

Danas živimo u društvu gdje nam je razvoj moderne medicine udvostručio životni vijek, a tehnološki proizvodi znanstvenih spoznaja nevjerojatno olakšali život, no istovremeno cvijeta val pseudoznanosti i propagiranja šarlatana. Carl Sagan u svome romanu 'Svijet progonjen demonima' daje zanimljiv primjer kraljice Velike Britanije iz 18. stoljeća.

Kraljica Ana bila je zadnji potomak dinastije Stuart u Velikoj Britaniji. Posljednjih sedamnaest godina sedamnaestog stoljeća bila je trudna osamnaest puta. Samo petoro djece rodilo se živo. Samo jedno je preživjelo dojenačku dob. Umrlo je prije no što je doseglo punoljetnost i prije njene krunidbe 1702. Čini se da nema nikakvih dokaza o genetskom poremećaju. Ona je imala najbolju liječničku njegu što ju je novac mogao platiti. Bolesti koje su nekoć tragično odnosile bezbrojnu novorodenčad i djecu bile su progresivno ublažene i izliječene znanstvenim napretkom – kroz otkriće svijeta mikroba, preko uvida da liječnici i babice moraju prati ruke i sterilizirati instrumente, prehranom, razvojem javnog zdravstva i sanitarnim mjerama, antibioticima, lijekovima, cjepivima, otkrićem molekularne strukture DNK, molekularnom biologijom i sada, genskom terapijom. Barem u razvijenom svijetu, roditelji danas imaju neusporedivo bolje izglede da će vidjeti svoju djecu kako postaju odrasli ljudi, negoli što je to bio slučaj s nasljednicom prijestola jedne od najmoćnijih zemalja na svijetu u kasnom sedamnaestom stoljeću.

Ne toliko davno za upalu pluća (pneumoniju) jedini “lijek” vam je bio molitva; s razvojem moderne medicine i pronalaskom penicilina, smrtnost od ove bolesti je gotovo iskorijenjena. Kada sam prije mjesec dana bio na konferenciji “Filozofija u dijalogu sa znanostima” na Institutu za Filozofiju u Zagrebu, čuo sam zanimljivu informaciju na koju nikad prije nisam obraćao pozornost: 21. stoljeće je stoljeće bez zubobolje. Zvuči trivijalno? Recite to ljudima koji nisu imali sreće da se rode u ovom vremenu.

Razvoj tehnologije nevjerojatno nam je olakšao život – osvrnite se oko sebe – gotovo sve stvari koje vidite (osim religijskih simbola po zidovima, ukoliko ih imate) su direktan proizvod znanosti i tehnološkoga napretka. Zamislite koliko je našim precima bilo nezamislivo da održavaju redovne kontakte na relaciji, u mome slučaju, Split – New Jersey / Berlin / Zagreb / Beograd. Simultani razgovori i suradnja se ostvariva jednim klikom na računalu povezanim preko interneta sa cijelim svijetom. Već devedesetih godina prošlog stoljeća videorazgovor je još bio svojsten SF filmova, a samo deset godina nakon toga možemo vidjeti voljene ljude udaljene i tisuće kilometara od nas. Razvoj prijevoznih sredstava omogućio je da praktički granice ni ne postoje, a sve to je obogatilo naše živote novim iskustvima i boljim mogućnostima da učimo o svijetu koji nas okružuje.

Unatoč tome statistike su poražavajuće. U anketi NSF iz 2010. godine čak 34% amerikanca izjasnilo se da smatraju astrologiju strogom znanosti ili nekom vrstom znanosti. No iste statistike pokazuju korelaciju između godina formalnog obrazovanja i odbacivanja astrologije kao znanosti, što jasno ukazuje na što veću potrebu obrazovanja u svrhu borbe protiv pseudoznanosti. Od 1996. pokazuje se drastičan pad interesa američke javnosti za znanosti, sa brojke od 20% iz 1996. do brojke od 13% iz 2008. 55% ispitanika će iskazati rezerve prema znanosti u smislu da se oslanjamo previše na znanost, a premalo na vjeru. 35% vjeruju u telepatiju, dok 54% u psyhic izlječenje. Istraživanje iz 2009. pokazuju da 31% amerikanaca ne vjeruje u evoluciju, dok po istraživanju Berkman i Plutzera iz 2010. čak 38% amerikanaca smatra da bi trebalo evoluciju izbaciti i uvesti kreacionizam u javne škole.

Ako mislite da je stanje u EU bolje, pročitajte istraživanje Eurobarometra iz 2005. godine koje zaključuje da 41 % građana EU smatra da je astrologija znanost (dok ih tek 40% smatra da je ekonomija znanost, a 34% da je povijest znanost), 46.1% smatra da su neki brojevi “sretni” za određene ljude (2010. taj broj je pao na 40%), 45.4% smatra da se previše vjerujemo u znanost, a premalo u vjeru (2010. taj broj je pao na 38%), 45.8% građana EU potvrđuje da nije niti informirani, niti zainteresirano za znanost, 60.6% tvrdi da jako rijetko čitaju članke o znanosti i tehnologiji, više od 65% ih nije posjetilo knjižnicu u zadnjih godinu dana, 43%% smatra da antibiotici ubijaju viruse, 29% da se Sunce okreće oko Zemlje, 23% ih smatra da Zemlja obiđe Sunce za mjesec dana, 17% da su ljudi koegzistirali sa dinosaurima, itd. Zanimljiv podatak je da je 2005. godine 78% građana EU je smatralo da znanost i tehnologija pospješuju naš život, dok je 2010. ta brojka pala na 66%.

Iz nekog razloga pseodznanost je preživjela i u 21. stoljeću, a studije pokazuju da vjerovanje u razne oblike pseudoznanosti (astrologija, kreacionizam, homeopatija itd.) otpadaju sa većom stopom edukacije. Zato je bitno da društvo u ovom stoljeću sve više insistira na edukaciji. Ne samo u okviru školovanja, već i učenjem u okviru popularne znanosti s kojom ljudima približivamo moderne spoznaje i temelje znanstvene metodologije. Jer samo učenjem možemo doći do spoznaja koje su nužne da što bolje razumijemo prirodu i svijet u kojem se nalazimo. Prihvaćenjem i razumijevanjem znanstvenih metoda mi stečemo moćno oružje u razumijevanju svijeta oko sebe. Razumijevanjem znanosti i znanstvenih metoda mi palimo svijeću u mraku neznanja i obogaćujemo se spoznajom koja nas čini imunim na sve te robove praznovjerja. [vivafizika]


>> U POHVALU ZNANOSTI: Zbog znanosti živimo duže i kvalitetnije

>> Darwinova ispovjedaonica: Kreacionizam - Pamet (1:0)

>> Što je pseudoznanost, je li opasna, kako je prepoznati?


cudaprirode.com

PODIJELI S PRIJATELJIMA



Ključne riječi: znanost  znanstvena metoda  pseudoznanost  

|| O stranici || Kontakt || Prijatelji || cudaprirode.com

Čuda Prirode koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Čuda Prirode slažete se sa korištenjem kolačića. Više o kolačićima saznajte ovdje.

EU Cookie Directive plugin by www.channeldigital.co.uk