zzcudaprirode.com - Popularni, popularno-znanstveni i informativni portal - Znanost, Priroda, Tehnologija, Ekologija, Meteorologija, Medicina, Obrazovanje, Zanimljivosti


Samo za Čuda Prirode: Veliki intervju s jednim od najvećih izumitelja svih vremena Nikolom Teslom!

Nikola Tesla, jedan od najvećih izumitelja svih vremena koji je elektrizirao svijet i odveo ga u budućnost, 'progovara' o svom životu, djetinjstvu, studiranju i radu. Nikola Tesla umro je 7. siječnja 1943. godine, no osim brojnih patenata i izuma, ostavio je i svoju autobiografiju 'My inventions' u kojem opisuje svoj život. Priredili smo tekst koji je sam Nikola Tesla pisao u obliku intervjua. Odgovori na naša pitanja zapravo su riječi samog Tesle napisane u spomenutoj autobiografiji.

Uživajte čitajući imaginarni intervju s jednim od najgenijalnijih ljudi koji su ikad hodali Zemljom!

Što kažete na to da vas mnogi ocjenjuju kao najvećeg radnika?

Pripisuje mi se da sam jedan od najvećih radnika, i možda i jesam, ako je razmišljanje, čemu sam posvetio većinu svojih budnih sati, ekvivalent rada. Ali, ako se pod radom podrazumijeva konkretno djelovanje u određenom vremenu, po jasno određenim pravilima, onda sam prije najgori dokoličar.

Vaš otac želio je da postanete svećenik, no vi ste se željeli posvetiti tehnici. Jesu li na vašu ljubav prema tehnici utjecali profesori u velikoj Gimnaziji u Rakovcu?

Veoma sam se zainteresirao za elektricitet, potaknut utjecajem svog profesora fizike koji je bio genijalan čovjek, a često je demonstrirao osnovne zakone aparaturama koje bi sam izumio. Sjećam se jedne sprave u obliku staklenog balona, obavijenog staniolom, koji se brzo okretao kad bi bio spojen s električnom strujom. Ne mogu vam izraziti ni približno objasniti svoje uzbuđenje dok sam prisustvovao njegovim pokusima s ovim tajanstvenim fenomenom. Svaki dojam proizveo je tisuće odjeka u mom mozgu. Želio sam o toj izvanrednoj snazi saznati više. Žudio sam za pokusom, za istraživanjem.

Nakon mature vratili ste se u Gospić gdje je tada vladala epidemija kolere, od koje ste se i razboljeli. Gotovo 9 mjeseci bili ste prikovani za krevet. To je bilo do početka 1874. godine. Što vam je otac tada govorio o želji za studiranjem elektrotehnike?

Još i danas pamtim kako je bio blijed dok me je pokušavao obradovati. Možda bih, rekao sam mu, mogao ozdraviti kad bi mi ti dopustio da studiram tehniku. Ići ćeš u najbolju tehničku ustanovu na svijetu, svečano je odgovorio, i ja sam znao da on to zaista misli. Težak kamen pao mi je sa srca.

Dvije godine nakon mature i oporavka od bolesti upisali ste Tehničku visoku školu u Grazu. Bilo je to 1875. i tada ste imali 19 godina. Kako ste se osjećali kad ste upisali školu u Grazu? Kakav ste učenik bili?

Upis na Tehničku školu bio je trenutak koji sam s nestrpljenjem dočekao. Započeo sam studij s dobrim izgledima, čvrsto odlučivši da uspijem. Moje prethodne vježbe bile su iznad prosjeka. Znao sam nekoliko jezika i služio se knjigama iz nekoliko knjižnica. Prvi put mogao sam izabrati predmete po želji, tako da me slobodno crtanje više nije mučilo. Bio sam odlučio iznenaditi roditelje i čitavu prvu godinu redovito sam počinjao svoj posao u tri sata ujutro, nastavljao do jedanaest uvečer i nedjeljom i praznikom. Te godine položio sam devet ispita, a profesori su smatrali da zaslužujem i više od najboljih ocjena.

Zanimljiv je bio i 'okršaj' koji ste imali s profesorom teorijske i eksperimentalne fizike Jakobom Poschelom kada je škola u Grazu dobila Grammov dinamo. O čemu je bila riječ?

Dok je profesor demonstrirao vrteći stroj kao motor, četkice su zadavale probleme, jer su iskrile, i ja sam primjetio da bi možda rad s motorom bio moguć i bez četkica. Ali profesor se izjasnio da je to nemoguće pa je čitavo predavanje posvetio tom problemu da bi na kraju naglasio: Gospodin Tesla će možda učiniti velike stvari, ali je sigurno da ovo neće unaprijediti.

Kako ste se osjećali?

Neko sam se vrijeme kolebao impresioniran profesorovim autoritetom, ali sam se uvjerio da sma bio u pravu i preuzeo sam zadatak da ga riješim, sa svim žarom i bezgraničnim mladenačkim samopouzdanjem. Počeo sam zamišljati stroj istosmjerne struje, vrteći ga i prateći promjenjivi tok struje u armaturi. Tada bih zamislio alternator i istraživao procese koji se odvijaju na sličan način. Nakon toga bih sebi dočarao sistem s motorima i generatorima i radio s njima na različite načine. Zamisli su mi se činile savršeno stvarne i opopljive. Čitav boravak u Grazu protekao je u stalnom, ali neplodnom naporu i gotovo sam zaključio da je problem nerješiv.

Dugo vas je mučio taj problem i primjena okretnog magnetskog polja. No jedan dan nećete nikad zaboraviti, a označio je prekretnicu u vašem životu. Što se dogodilo?

Jedno poslijepodne u veljači 1882. šetao sam s prijateljem mehaničarom Antalom Szigetyjem u gradskom parku u Budimpešti i recitirao stihove. U tim godinama znao sam čitave knjige napamet od riječi do riječi. Jedna od njih bio je i Goetheov 'Faust'. Sunce je upravo zapadalo i podsjetilo me na jedan čuveni odlomak:

Već tone sunce, zamire već dan
Al' ono drugdje novi život stvara
O, imat krila - moj je davni san,
O, letjet za ljepotom tog žara!
Da, divna sna! al' sunce zapada
Ali čovjek ima krila duhovna
Al' tjelesna ne. Bozi nisu dali!

Kad sam izrekao ove inspirativne riječi, ideja me ožarila kao bljesak munje i u trenutku sam otkrio istinu. Nacrtao sam štapom u pijesku dijagrame koje sam šest godina kasnije iznio u Američkom društvu elektroinženjera, a moj ih je drug potpuno razumio. Slike koje sam vidio bile su savršeno oštre i jasne, a imale su čvrstoću metala i kamena toliko da sam izrekao: Vidi moj motor ovdje, pogledaj kako ga reverziram. Ne mogu početi opisivati svoje osjećaje.

Od travnja 1882. ste radili s prijateljem A. Szigetyjem u tvrtki Compagnie Continentale Edison de Paris u Parizu. Pokušali ste konstruirati svoj motor. Što možete reći o pokusima koje ste s motorom izvodili u ljeto 1883. godine?

Napokon sam sa zadovoljstvom vidio rotaciju uzrokovanu izmjeničnim strujama različite faze bez kliznog kontakta ili komutatora, kao što sam to zamislio prije godinu dana. Bio sam vrlo zadovoljan, ali to se ne može usporediti s delirijem radosti koji je pratio moje prvo otkriće.

Čemu možete zahvaliti svoje uspjehe?

Svaki napor uložen pod prisliom zahtijeva žrtvovanje životne energije. Ja nikada nisam platio tu cijenu. Naprotiv, ja sam postizao uspjehe zahvaljujući mojim mislima. Progresivni razvoj čovjeka presudno zavisi od inventivnosti. To je najvažniji proizvod njegova kreativnog mozga. Njena ultimativna svrha je potpuno ovladavanje uma nad materijalnim svijetom, kroćenje sila prirode tako da koriste ljudskim potrebama. Ovo je težak zadatak svakog pronalazača, često neshvaćenog i nenagrađenog. Ali, dovoljna kompenzacija mu je vrlo ispunjavajuće korištenje svojih sposobnosti i svijest o pripadnosti izuzetno privilegiranoj klasi bez koje bi ljudska rasa davno bila poražena i uništena u oštroj borbi protiv bespoštednih sila prirode. Što se mene tiče, ja sam već iskusio dovoljno ovog izvanrednog zadovoljstva; toliko, zapravo, da mi je dugi niz godina život bio ispunjen skoro konstantnim oduševljenjem i zanosom.

Bili ste veoma vezanu uz svoju majku. 

Moja majka je bila prvoklasni pronalazač i, da nije bila tako odvojena od modernog svijeta i svih mogućnosti koje on pruža, siguran sam, postigla bi velike stvari. Osmislila je i konstruirala svakakve alate i uređaje i vezla je šare od konca koji je sama plela. Čak je i sijala, uzgajala biljke i odvajala vlakna sama. Radila je neumorno, od svitanja pa do kasno u noć, i većina odjeće i namještaj u kući bili su njenih ruku djelo. Čak i nakon šezdesete, prsti su joj bili dovoljno vješti da vežu tri čvora na trepavici.

Što biste poručili mladima, ali i svim ostalim ljudima?

Čvrsto vjerujem u pravilo kompenzacije. Istinite nagrade su uvijek u razmjeru s radom i žrtvama. Svi mi moramo imati neki ideal koji će upravljati našim ponašanjem i zadovoljiti nas, ali on nije materijalan, bez obzira radi li se o vjeri, umjetnosti, znanosti ili bilo čemu drugom. Važno je samo da djeluje kao nematerijalna sila.


>> Ovih 5 iznenađujućih činjenica niste znali o Nikoli Tesli!


cudaprirode.com

PODIJELI S PRIJATELJIMA



Ključne riječi: nikola tesla  

|| O stranici || Kontakt || Prijatelji || cudaprirode.com

Čuda Prirode koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Čuda Prirode slažete se sa korištenjem kolačića. Više o kolačićima saznajte ovdje.

EU Cookie Directive plugin by www.channeldigital.co.uk