cudaprirode.com

zzcudaprirode.com - Popularni, popularno-znanstveni i informativni portal - Znanost, Priroda, Tehnologija, Ekologija, Meteorologija, Medicina, Obrazovanje, Zanimljivosti

Epidemije koje su promijenile svijet: Crna smrt - Kuga

E-mail Ispis PDF

Opće raspoloženje ljudi u srednjem vijeku povodilo se uzrečicom "živi svaki dan kao da je posljednji", zbog jedne od najgorih pošasti onoga doba. Kuga, bolest koja se razvila u srednjoj Aziji i odnijela 75 milijuna života, ima važno mjesto u povijesti. Mogli bismo reći da je kuga, odnosno njen uzročnik mikroorganizam Yersinia pestis, dugo razdoblje držao dirigentski štapić u ruci i dirigirao nad svijetom.

Kuga je teška zarazna bolest koju uzokuje bakterija Yersinia pestis. Krivac i primarni vektor za njen prijenos je štakorska buha koja izaziva epidemije primarno među glodavcima, no i među ljudima. Postoji nekoliko oblika bolesti: bubonski, pneumatični i tzv. „oblik male kuge”. Simptomi bubonske kuge obično se javljaju 2-5 dana nakon izloženosti bakteriji. Simptomi počinju naglo s tresavicom i povišenom temperaturom do 41° C. Otkucaji srca postaju ubrzani i slabi, a krvni tlak pada. S povišenom temperaturom pojavljuju se otečeni limfni čvorovi (buboni). Obično su čvorovi izuzetno osjetljivi na dodir, čvrsti i okruženi otečenim tkivom. Koža iznad je glatka i crvena, ali nije topla. Osoba postaje nemirna, bunca, zbunjena je i neusklađena. Jetra i slezena mogu znatno oteći pa se lako mogu napipati prilikom fizikalnog pregleda. Limfni čvorovi se mogu ispuniti gnojem i drenirati. Više od 60% neliječenih ljudi umire. Većina smrtnih ishoda nastaje između trećeg i petog dana.

Pneumonična kuga je infekcija pluća. Simptomi su visoka temperatura, tresavica, brzi srčani otkucaji i često jaka glavobolja. Tijekom 24 sata razvije se kašalj. Većina neliječenih ljudi umire unutar 48 sati od početka simptoma. Kod pneumonične kuge liječenje se mora započeti unutar 24 sata. Brzo liječenje smanjuje vjerojatnost smrtnog ishoda na manje od 5%.

„Mala kuga” je blagi oblik kuge koji se obično pojavi samo u geografskom području u kojem je bolest nadmoćna (endemska). Simptomi kao što su otečeni limfni čvorovi, povišena temperatura, glavobolja i iscrpljenost iščezavaju unutar tjedan dana.

Kuga se danas liječi antibioticima koji su izuzetno uspješni u suzbijanju bolesti.


Doktori su u srednjem vijeku nosili maske u obliku kljuna ptice, koji je bio napunjen biljem, kako bi "pročistili" zrak iz kojeg su mislili da kuga potječe.

Povijest kuge - Hrvatska i svijet

Prva epidemija koja se jasno može identificirati kao kuga iz 1348./1349. pokosila je oko 2/3 tadašnje europske populacije. Život ljudi, ekonomija, medicina, pomorstvo i drugi sektori mijenjali su se iz dana u dan. Tako je u Europi u 14. stoljeću zbog manjka radne snage došlo do reorganizacije proizvodnje i cijelog niza tehonoloških izuma. Na pošast kuge nisu bili imuni ni hrvatski krajevi, među kojima je najizloženiji bio Dubrovnik, poznat po svojoj pomorskoj trgovini. Manje uspiješna borba protiv kuge zazidavanjem oboljelih, koju je provodila Venecija, ili okrutne mjere kućnog pritvora, nisu bile dovoljne za sprečavanje ulaska oboljelih u grad. Tako su 1377. dubrovčani uveli karantenu, koja je značila da posade svih brodova koji dolaze iz zaraženih krajeva najprije borave mjesec dana na otocima Supetar, Mrkan ili Bobara. Zanimljiv je slučaj teške epidemije u 14. stoljeću koja je pogodila dalmatinske gradove izmjenjujući pritom njihovu društvenu strukturu. To je dovelo do toga da 20-ak šibenskih pučana primi plemićki naslov. Inače, kuga je Šibenik poharala ukupno 18 puta, a najstrašnija je bila ona iz 1649. godine. Šibenik, do te kuge najnapučeniji grad u Dalmaciji, ostao je skoro prazno mjesto. Od 150 plemićkih obitelji preživjelo je samo njih 10!

Početkom 17. stoljeća kuga se počinje ponovno pojavljivati u većim razmjerima pa je tako u ovom razdoblju pokosila 38.000 građana Londona. Osim Londona epidemija je proširena u Italiji, Beču i Španjolskoj. Krajem 18. stoljeća, nakon velike epidemije u Moskvi (1770.), počinje jenjavati u Europi, no ne i u hrvatskim krajevima kojima je opasnost i dalje prijetila iz Turskog Carstva. Osobito je bilo osjetljivo područje Vojne krajine. Posljednja kuga koja se spominje na hrvatskom teritoriju zabilježena je 1815. godine, kada je došla na dubrovački teritorij s područja Hercegovine.

Razdoblje epidemija kuge označava i gradnja sakralnih objekata u nadi da će ih "spasiti" od te strašne pošasti. Crkvice su se gradile na ulazu u mjesto kako bi zaustavile kugu i često se povezuju s predajom o svetom Roku koji je pred mjestom zaustavio ženu u bijelom, smrt s kosom, crnog psa ili neku drugu presonifikaciju kuge. Bolest je jednakom učestalošću pogađala vlastelu i kmetove te je na taj način izazivala strah, ali u istoj mjeri i mirenje sa sudbinom.

Epidemija kuge je iz Europe davno nestala, a ukupan broj umrlih od kuge procjenjuje se na 75 milijuna, od čega je 20 milijuna umrlih u Europi. Iako i danas pogađa tisuće ljudi širom svijeta, za današnji život kuga je od male opasnosti.

 

biologija.com.hr / cudaprirode.com

Komentari 

 
#3 #3 papo 2013-11-21 10:36
Ubijes ih i mirna Bosna.
No bar ce mi ovo pomoci za plakat iz Povjesti...
Citiraj
 
 
#2 lolo 2013-07-29 06:28
Ma bravo. Samo što kugu ne prenose ljudi već buhe sa glodavaca, tako da ne bi ništa napravila.
Citiraj
 
 
#1 lili 2012-12-11 23:34
Ja bi tu kugu izorirala tako da pobijem sve ljude koji su zaraženi
Citiraj
 

Komentari

Security code
Refresh

Prev Next

|| O stranici || Kontakt || Prijatelji || Naslovna slika: NASA || cudaprirode.com