Čuda Prirode koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.

Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Čuda Prirode slažete se sa korištenjem kolačića.

Slažem se

>>|||

Nakon što je Alexander Graham Bell 1876. godine izumio telefon te demonstrirao njegov rad, predsjednik Rutherford Hayes je mrtav-hladan rekao:
"Ovo je zadivljujuć izum, ali tko će ga ikada htjeti upotrebljavati!"

Znanstvenik Ivica Puljak priča o svemiru, postanku, otkriću, znanosti. Odakle dolazimo? Što smo? Kamo idemo? Cijeli razgovor pogledajte ovdje.

"Ako smo ijednu stvar naučili iz povijesti otkrića i izuma, onda je to činjenica da na duge staze, a često i na kratke, i najsmionija predviđanja zvuče smiješno zastarjelo" - Arthur Clarke.

Pojmove potencijalne i kinetičke energije u mehaniku su uveli Galileo Galilei, Isaac Newton i Gottfried Wilhelm Leibniz, a formulacije zakona očuvanja energije dugujemo Joseph Louis de Lagrange i Hermann Ludwig Ferdinand von Helmholtz. Konačnu formulaciju zakona očuvanja energije dobio je Albert Einstein (1905): "Ako tijelo predaje energiju u obliku zračenja, masa mu se umanjuje za E/c²", što je slavna formula E = mc² za ekvivalenciju mase i energije, u kojoj je c brzina svjetlosti u vakuumu.

Udaljenosti planeta od Sunca prvi je odredio Nikola Kopernik tako da je za jedinicu udaljenosti uzeo udaljenost Zemlje od Sunca. Pritom je utvrdio da je za mjerenje donjih planeta dovoljno mjeriti samo najveću elongaciju - a to znači najveći kutni otklon planeta od Sunca.

Zapisi iz poznate srednjovjekovne medicinske škole iz Salerna svjedoče o sasvim drugačijoj doktrini tadašnjih stručnjaka. Oni su poučavali prema sljedećoj izreci: "Ako te uvečer vino svlada, popij još malo ujutro kako bi se izliječio". Zdrava Krava

Zato što, ako nađu točan položaj, ne mogu naći pravi moment, a kada nađu moment, ne mogu odrediti pravi položaj! Pročitajte: Heisenbergove relacije neodređenosti.

Navodno su Koperniku kada je imao pet godina roditelji rekli: Nikola, kada ćeš shvatiti da se svijet ne okreće oko tebe?

1776. prvi James Wattov parni stroj je ugrađen i upotrebljen u tržišne svrhe. Narudžbe su uskoro pristizale i slijedećih pet godina znatan broj strojeva je ugrađen u rudnicima u  Cornwallu, za pumpanje vode iz rudnika.

Činjenica da su se smijali nekim genijima ne znači da su svi ismijani ljudi geniji. Smijali su se i Kolumbu, Fultonu i braći Wright. No smijali su se i klaunu Bozou. Carl Sagan Citati znanstvenika

Zvjezdani oblak Messier 24 u zviježđu Strijelac snimljeno svemirskim teleskopom Hubble.

Ako je masa zvijezde veća od određene kritične granice ili Chandrasekarova granica dolazi do beskonačnog sažimanja u fizikalni singularitet iz kojeg više ne može pobjeći čak ni svjetlost i nastaje crna rupa.

Alkohol je diuretik i može uzrokovati dehidraciju stoga je važno piti puno tekućine, poglavito vode, a neke studije dopuštaju i voćni sok bez šećera ili ispijanje soka od rajčice ubrzava otrežnjenje za skoro sat vremena u odnosu na ispijanje vode. Hrana, meso, može biti korisna kod mamurluka, te krekeri, tost, kruška, smokva... Tportal

Pogledajte najbolje fotografije koje su snimili NASA-ini astronauti u 2017. godini prema izboru portala Space.

Nastupit će vrijeme kada će brižljiva istraživanja vođena kroz duga razdoblja iznijeti na svjetlost dana ono što sada leži skriveno. Jedan jedini životni vijek, čak i kad bi se posve posvetio nebu, ne bi bio dovoljan da se prouči nešto tako prostrano. I tako će se to znanje rascvjetati tek kroz dugi niz epoha. Doći će tada i vrijeme kada će naši potomci biti začuđeni što mi nismo znali za stvari koje su njima jasne same po sebi. Mnoga otkrića sačuvana su za vremena koja tek dolaze, kada sjećanje na nas već bude blijedilo. Naš bi svijet bio ubogo mjesto da svakoj epohi nema ponuditi nešto za istraživanje. Priroda ne otkriva svoje tajne odjednom i svima.

Prvi Hrvat koji je dobio Nobelovu nagradu za kemiju bio je Lavoslav Ružička. Nobelovu nagradu 1939. dobio je za istraživanja polimetilena i viših terpena s njemačkim kemičarom A. F. J. Butenandtom. Bio je počasni doktor i većega broja svjetskih sveučilišta i član mnogih učenih društava i akademija. Osim kemijom, Ružička se intenzivno bavio i uzgojem cvijeća i alpskih biljaka.

"Mnogi ljudi očito smatraju da anegdotama treba apsolutno vjerovati. Pa kako nećemo vjerovati čovjeku koji kaže da ga je nešto izliječilo? No, vidite, u znanosti nema vjerovanja, nikom ne bi trebalo ništa vjerovati na riječ jer su ljudi vrlo subjektivni" - Livija Puljak.

Vjerojatno većina vas nikad nije čula za čovjeka po imenu Terence Tao. Do sada. On je jedan od najvećih matematičkih umova današnjice. Sa sedam godina se upisao u srednju školu, s osam je postigao 760/800 mogućih bodova iz matematike u SAT-u, testu za upis na fakultet, s trinaest je počeo studirati, a s 21 je postao profesor na sveučilištu UCLA. Dobitni je prestižne Fieldsove medalje, Breakthrough Prize in Mathematics, Royal Medal i niza drugih. "Talent je važan, no razvoj i poticaji još su važniji" - napisao je.

"Svatko se može naljutiti – to je lako. Ali naljutiti se na pravu osobu, do ispravnog stupnja, u pravi trenutak, zbog ispravnog razloga i na ispravan način – nije lako" -  Aristotel: Nikomahova etika).

"Vozio sam se putem. Drveće s desne strane prolazilo me je u savršenom redu brzinom od 60 milja na sat. Iznenada mi je jedno od njih stalo na put" - opisao je jednu od svojih prometnih nezgoda matematičar John von Neumann. Neumann je postigao značajne doprinose širokom spektru disciplina, kao što su kvantna mehanika, funkcionalna analiza, teorija skupova, topologija, ekonomika, računarstvo, numerička analiza, hidrodinamika (eksplozija), statistika i mnoga druga matematička polja, kao jedan od najistaknutijih matematičara u povijesti.

Škotski fizičar James Clark Maxwell doprinio je u razvoju mnogih grana fizike, no najznačajniji trag ostavio je u elektrodinamici gdje je matematički izrazio eksperimentalna otkrića M. Faradaya. Bio je profesor u Londonu i Cambridgeu, a četiri glavne jednadžbe u elektrodinamici nazvane su po njemu - Maxwellove jednadžbe. Manje je poznato da je običavao svoje teorije najprije objasniti svom psu pa bi nakon toga slijedila žestoka rasprava.