Čuda Prirode koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.

Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Čuda Prirode slažete se sa korištenjem kolačića.

Slažem se

>>|||

Čokolada - slatka ovisnost, je slastica koja se dobiva miješanjem kakaove mase s većom ili manjom količinom šećera, a u njoj se uživa već tisućama godina. Pročitajte 14 zanimljivih činjenica o čokoladi!

Jednog dana 1895. godine, dok je prolazio kroz šumu Ngoya u Zululandu u južnoj Africi, botaničar John Medley Wood primjetio je stablo koje je odudaralo od ostalih. John Wood, osim što je bio direktor botaničkog vrta u Durbanu, bavio se i prikupljanjem rijetkih vrsta biljaka, pa nije mogao odoljeti, a da ne uzme primjerak i pošalje u London. Kasnije, u čast Johna Wooda stablo je dobilo ime Encephalartos Woodii. Riječ je zapravo o vrsti palme, koja može izrasti do 6 metara u visinu.

U fizici, vrtlozi su definirani kao spiralna strujanja fluida, dakle, plinova ili tekućina. No vrtlozi mogu biti i strujanja prašinaste tvari, pa čak i električne struje. Svi ste vjerojatno čuli za turbulenciju, no znate li kako ona nastaje? Radi se o nepravilnim vrtložnim gibanjima koja se pojavljuju u fluidima kad struje pored čvrstih predmeta ili kad im je brzina strujanja prešla određenu kritičnu granicu.

Najveća galaksija nama poznata u svemiru je zapanjujuće velika. Kako bi uspjeli dočarati veličinu ove galaksije, u videu koji možete pogledati, kraj ove divovske galaksije naša Mliječna staza izgleda kao patuljak. Mliječna staza je široka 100.000 svjetlosnih godina i ima 200 milijardi zvijezda. Već je ovo dovoljno impresivna činjenica. Nama najbliža galaksija Andromeda od nas je udaljena 2.5 milijuna svjetlosnih godina, a široka je duplo, 200.000 svjetlosnih godina.

Otok Mauricijus smješten je 900 kilometara istočno od Madagaskara. Uz obale otoka krije se prava čarolija prirode: iluzija podvodnog vodopada. Iluzija nastaje uslijed kretanja morskih struja preko pijeska i mulja na dnu, a pojava se vidi čak i na Google Earthu.

Koliko bakterija ima ljudsko tijelo, kakav je podatak vezan uz komarce, te tko ima više gena - rajčice ili ljudi? Pročitajte ovih sedam zanimljivih činjenica koje će vas potaknuti na razmišljanje o svijetu u kojem žvimo.

Sunce je izvor života na Zemlji. S obzirom da je od Zemlje udaljeno 150 milijuna kilometara, svjetlosti treba 8 minuta da dođe do nas. Da Sunce jednom nestane, to bi saznati tek za 8 minuta. Nakon toga utonuli bi u mrak. No to nije najgore što bi nam se dogodilo. Nakon 8 minuta planeti bi prestali osjećati gravitacijsko privlačenje, te bi se počeli kretati po ravnoj liniji kroz svemir dok ne bi naišli na neko drugo masivno tijelo koje bi ga privuklo.

Naš planet Zemlja, zajedno sa 7 drugih planeta, se nalazi u sunčevom sustavu, koji se pak nalazi u jednoj od 100 milijardi galaksija u svemiru - našoj Mliječnoj stazi. Na nebu se galaksija vidi kao svijetli trag zvijezda, što je ustanovio već Galileo Galilei 1609. godine. Riječ je o spiralnoj galaksiji u kojoj se nalazi između 200 i 400 milijardi zvijezda, te veće količine međuzvjezdane materije. Naše sunce je jedna od tih zvijezda, a udaljeno je 26000 svjetlosnih godina od središta.

Afrički tvor, latinskog naziva Mustela putorius furo, potječe od domaćeg europskog tvora iz porodica kuna. Pretpostavlja se da su tvorovi pripitomljeni prije 2500 godina, a zato što su male, osjetljive, osjećajne i inteligentne životinje, ljudi ih vole imati i kao kućne ljubimce. Tvorovi spadaju u porodicu zvijeri, te su isključivi mesojedi. Vole jesti meso, posebno piletinu, puretinu i zečetinu. Izbjegavajte im davati slatkiše ili hranu za pse, ali zato ga povremeno razveselite prepeličjim jajima i maslinovim uljem.

Dugo vremena se kao službeni temperaturni rekord Svjetske meteorološke organizacije (WMO) uzimao podatak izmjeren u El Aziziju (Libija) 13. rujna 1922. Međutim Svjetska meteorološka organizacija (WMO) je 2011. godine poništila ovaj rekord kao službeni. Pročitajte prijevod sažetka znanstvenog članka Zaključak WMO-a o navodnom temperaturnom ekstremu, izmjerenom u El Aziziju, Libija, 13. rujna 1922. u kojem su autori Khalid I. El Fadli i suradnici objasnili razloge poništenja rekorda i u kojem se navodi koji se podatak smatra najvišom temperaturom ikad izmjerenom na Zemlji, a koji je priredio Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ).