Čuda Prirode koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.

Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Čuda Prirode slažete se sa korištenjem kolačića.

Slažem se

>>|||

Foto: Mathematisches Institut Oberwolfach (MFO)

Ruski matematički genij dr. Grigori Perelman riješio je milenijski matematički problem Poincareovu konjukturu (Poincaré conjecture) koji je 100 godina zadavao problem matematičarima. Zbog toga ga je 2006. godine odbor od devet matematičara nagradio prestižnom Fieldsovom medaljom, što je u svijetu matematike ravno Nobelovoj nagradi, no on ju je - odbio. Sir John Ball, predsjednik Međunarodne matematičke unije, otputovao je u Sankt Peterburg kako bi uvjerio Perelmana da ju primi. Nakon 10 sati nagovaranja kroz dva dana, odustao je.

Dva tjedna kasnije Perelman je sumirao njihov razgovor:

"Ponudio mi je tri opcije: prihvatiti nagradu i doći na uručivanje, prihvatiti nagradu i ne doći na ceremoniju, ili ne prihvatiti nagradu uopće. Od samog početka sam mu rekao da sam odabrao treću opciju...nagrada je potpuno irelevantna za mene. Svi razumiju da je dokaz točan, drugo priznanje od toga mi ne treba. Ne zanimaju me novac i slava. Ne želim biti prikazivan kao životinja u zoološkom vrtu. Nisam matematički heroj"

Nagradu nije prihvatio i tako postao prvi i jedini koji je odbio tako prestižnu nagradu. Kasnije je odbio i milijun dolara!

2010. Perelman je nagrađen i Milenijskom nagradom u vrijednosti milijun dolara. Naravno, ni ovaj put nije prihvatio niti nagradu, ali niti novac. Odbio je primiti nagradu od milijun američkih dolara američkog matematičkog instituta Clay za rješenje jednog od sedam neriješenih matematičkih milenijskih problema, rekavši: "Imam sve što mi treba".

Biografija

Rođen je 1966. godine u Sankt Peterburgu. 1982. pobijedio je na Matematičkoj Olimpijadi, a na matematičkom institutu ruske akademije znanosti je radio do kraja 80-ih godina nakon čega je prešao na američki Berkley.

Nakon povratka u Rusiji 8 godina se nije pojavljivao u javnosti, a u studenom 2002. pojavio se Perelmanov članak u kojem je naveo dokaze hipoteze francuskog znanstvenika Henrija Poincarea, jednog od prethodnika teorije relativnosti Alberta Einsteina, s kojom su se od 1904. godine borili najveći znanstvenici svijeta.

Poincareovu konjukturu je teško objasniti nematematičkim pojmovima. Općenito govoreći, problem ima središnje mjesto u topologiji, grani matematike koja se bavi proučavanjem nepromjenjivih kvaliteta geometrijskih tijela pri njihovom 'izobličavanju'.

 

Dodjela nagrade

 

Iz medija

 

cudaprirode.com