Čuda Prirode koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.

Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Čuda Prirode slažete se sa korištenjem kolačića.

Slažem se

>>|||

Danas postoji oko 300 vrsta hobotnica koje su međusobno različite. Neke imaju i više od 100 kilograma, poput divovske pacifičke hobotnice Enteroctopus dofleini, a neke svega 30-tak grama, kao patuljasta Octopus wolfi. Jedni od najstarijih poznatih fosila hobotnica stari su oko 100 milijuna godina. No, hobotnice se ističu i zbog svoje inteligencije.

Obična hobotnica ima 500 milijuna neurona

Hobotnica se često spominje u kontekstu inteligentnih životinja. To i ne treba čuditi ako pogledamo njezin živčani sustav. Obična hobotnica (pritom mislimo na vrstu Octopus vulgaris) ima 500 milijuna neurona, odnosno živčanih stanica. Za usporedbu puž barnjak ima 10.000 neurona, hlapovi 100.000, pauk skakač 600.000,pčele i žohari oko 1.000.000, miš 80 milijuna, štakor 200 milijuna, a mačka 700 milijuna.

Čovjek, pak, ima 86 milijardi neurona.

Kod većine kralježnjaka većina se neurona nalazi u glavi, no hobotnici su oni i u krakovima. Hobotnica nema kostiju, a živčani sustav se razvija u skladu s tijelom. To joj omogućava da razvije složeni živčani sustav, pa tako i krakovima da sadrže živčane stanice koje hobotnica pruža u svim smjerovima i pritom istražuje, ispitiva teren i traži plijen.

 

cudaprirode.com