Čuda Prirode koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.

Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Čuda Prirode slažete se sa korištenjem kolačića.

Slažem se

>>|||

Najveća galaksija nama poznata u svemiru je zapanjujuće velika. Kako bi uspjeli dočarati veličinu ove galaksije, u videu koji možete pogledati, kraj ove divovske galaksije naša Mliječna staza izgleda kao patuljak. Mliječna staza je široka 100.000 svjetlosnih godina i ima 200 milijardi zvijezda. Već je ovo dovoljno impresivna činjenica. Nama najbliža galaksija Andromeda od nas je udaljena 2.5 milijuna svjetlosnih godina, a široka je duplo, 200.000 svjetlosnih godina.

Spektakularna fotografija svemirskog broda Cassini, gdje se u prvom planu vidi Saturn, a mala točkica predstavlja Zemlju. Uz ovu sliku zgodno je sjetiti se jednog od najboljih tekstova ikada napisanih o našem mjestu u svemiru iz pera Carla Sagana. "Za nekoga tko gleda s ove daljine, Zemlja ne izgleda nimalo zanimljivo. Ali za nas, to je već drugačije. Razmotrimo ponovo tu točkicu. To je ovdje. To je naš dom. To smo mi. Na njoj su svi koje volite, svi koje poznajete, svi za koje ste ikada čuli, svako ljudsko biće koje je ikada postojalo, na njoj smo proživjeli svoje živote.

Jesen i zima su godišnja doba u kojima smo najviše bolesni. Kako bi izbjegli prehladu ili gripu, potrebno je ojačati imunitet. Srećom, postoje namirnice koje su idealne kako bi podigli stupanj obrane tijela od virusa i bakterija. Jesen je bogata plodovima koji nam mogu itekako pomoći. Jedno od tih zdravih plodova je i grožđe, vrlo vrijedan izvor spojeva koji se nazivaju bioflavonoidi. Radi se o tvarima koje imaju antioksidacijski potencijal, te štite stanice od štetnog utjecaja slodobnih radikala.

Sunce je izvor života na Zemlji. S obzirom da je od Zemlje udaljeno 150 milijuna kilometara, svjetlosti treba 8 minuta da dođe do nas. Da Sunce jednom nestane, to bi saznati tek za 8 minuta. Nakon toga utonuli bi u mrak. No to nije najgore što bi nam se dogodilo. Nakon 8 minuta planeti bi prestali osjećati gravitacijsko privlačenje, te bi se počeli kretati po ravnoj liniji kroz svemir dok ne bi naišli na neko drugo masivno tijelo koje bi ga privuklo.

U svojoj autobiografiji veliki izumitelj Nikola Tesla opisao je svoj život, djetinjstvo, školovanje, rad i svoj znanstveni put. U jednom trenutku napisao je čemu može zahvaliti na uspjehu.

Naš planet Zemlja, zajedno sa 7 drugih planeta, se nalazi u sunčevom sustavu, koji se pak nalazi u jednoj od 100 milijardi galaksija u svemiru - našoj Mliječnoj stazi. Na nebu se galaksija vidi kao svijetli trag zvijezda, što je ustanovio već Galileo Galilei 1609. godine. Riječ je o spiralnoj galaksiji u kojoj se nalazi između 200 i 400 milijardi zvijezda, te veće količine međuzvjezdane materije. Naše sunce je jedna od tih zvijezda, a udaljeno je 26000 svjetlosnih godina od središta.

Java šljiva, latinskog naziva Syzygium cumini, je zimzeleno stablo koje raste u tropskim krajevima. Raste u Bangladešu, Indiji, Nepalu, Pakistanu, Šri Lanci, Indoneziji i Filipinima, gdje je vrlo popularno voće. Okus ovog voća opisuje se kao kombinacija slatkog i blago kiselkastog, a nakon što pojedete Java šljivu jezik vam poprimi ljubičastu boju.

1911. snažan potres promijenio je krajolik na planini Kungey Alatau u Kazahstanu. U jezeru Kaindy, koje se nalazi na visini 1900 metara iznad razine mora, dom je jedinstvenog prirodnog fenomena. Jezero se pojavilo nakon potresa. Odvojili su se veliki komadi stijena i omogućili da se novo jezero napuni vodom. No stabla su ta koja stvaraju prekrasni ambijent.

Zvuk je po prirodi longitudinalni val, što znači da čestice prilikom prenošenja energije titraju u smjeru širenja vala. Za njegovo širenje potrebno je sredstvo. Zvuk kojeg čini harmonijsko titranje jedne frekvencije ili onaj koji je sastavljen od više harmonijskih titranja različitih frekvencija pri čemu su pojedine frekvencije višekratnici najniže frekvencije među njima naziva se ton. Složeni ton sastoji se od više frekvencija, od kojih se ona najniže frekvencije naziva osnovni ton, a ostali tonovi viši harmonici. Visina tona određena je osnovnom frekvencijom, a boja višim harmonicima. Zato neka glazbala iste visine tona drugačije zvuče.

Dugo vremena se kao službeni temperaturni rekord Svjetske meteorološke organizacije (WMO) uzimao podatak izmjeren u El Aziziju (Libija) 13. rujna 1922. Međutim Svjetska meteorološka organizacija (WMO) je 2011. godine poništila ovaj rekord kao službeni. Pročitajte prijevod sažetka znanstvenog članka Zaključak WMO-a o navodnom temperaturnom ekstremu, izmjerenom u El Aziziju, Libija, 13. rujna 1922. u kojem su autori Khalid I. El Fadli i suradnici objasnili razloge poništenja rekorda i u kojem se navodi koji se podatak smatra najvišom temperaturom ikad izmjerenom na Zemlji, a koji je priredio Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ).