Čuda Prirode koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.

Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Čuda Prirode slažete se sa korištenjem kolačića.

Slažem se

>>|||

Foto: NASA

Prije nego ljudi razume znanost, znanstvenici moraju razumjeti ljude. 1954. godine objavljena je studija istraživača s Princetona i Dartmoutha u kojem su ispitanici bili njihovi studenti koji su morali gledati utakmicu između dvije škole i brojiti prekršaje. Studenti s Princetona izbrojali su duplo više prekršaja na igračima svog tima nego što su izbrojali studenti Dartmoutha.


2003. godine istraživači s Yalea pitali su ljude da procijene predložene (izmišljene) socijalne reforme, s jasno opisanim reformama za različite političke opcije. Rezultati studije pokazali su da su ispitanici stali uz svoju političku opciju neovisno o njihovim osobnim ideologijama i mišljenjima, navodi PopSci. 

Studija različitih grupa iz 2011. godine ispitivala je ljude o globalnom zagrijavanju, rješavanju nuklearnog otpada i kontroli oružja, a predstavili su im i zaključke različitih znanstvenika (visoko obrazovanih i na cijenjenim znanstvenim institucijama). Ispitanici su najviše favorizirali znanstvenike čiju su zaključci bili najbliži sa njihovim osobnim razmišljanjima, usprkos činjenicama, one su bile irelevantne.

Selektivna percepcija

Ovakvo ponašanje opisano ovim studijama se naziva 'selektivna percepcija' - način na koji ljudi iskrivljavaju činjenice promatrajući ih kroz prizmu osobnog i društvenog utjecaja. Selektivna percepcija utječe na sva naša uvjerenja i to je glavni kamen spoticanja za znanstvenu komunikaciju.

Socijalni i politički kontekst utječe na to kako mi vidimo problem. Uzmimo na primjer nuklearnu energiju. U SAD-u se o tome raspravlja, u Francuskoj javnost ne može ne mariti manje (u SAD-u tek 20% energije dolazi iz nuklearnih elektrana dok je taj postotak za Francusku 78%).

Gledajući bilo koji znanstveni problem i različite narode vidimo da se razlikuju pogledi i mišljenja na određene probleme. 

Znanstvene teme postaju politički polarizirane zbog različitih interpretacija javnosti uzrokovane na uvjerenjima svjetonazora i pripadnošću različitih socijalnih grupa.

Znanost treba otvoriti prema svijetu

Problem je taj što naša uvjerenja utječu na politiku. Stav javnosti mijenja kako političari glasaju, što proizvode tvrtke i kako se znanost financira.

Što možemo učiniti? Otvoriti znanost prema svijetu! Brojne fondacije predlažu i financijski potiču znanstvenike da svoja postignuća dijele s javnosti, a na konferencijama znanstvene komunikacije se ističe važnost približavanja znanosti ljudima koji nisu znanstvenici. 

Što više znanstvenika javno popularizira znanost, to će kod više ljudi steći povjerenje. Trebaju nam znanstvenici koji će postati medijske zvijezde, koji će promicati pravu i kvalitetnu znanost na način koji je blizak ljudima koji ne poznaju svu silu teorema, lema i aksioma. Treba nam netko kao Carl Sagan, koji je bio jedan od najboljih popularizatora znanosti. 

Sintetička biologija je novi kandidat za sljedeću kontroverzu. Ljudi će biti u stanju izgraditi DNA ili genetski modificirati ljude, što će biti riskantno i javnost mora o tome donijeti odluku, morat će postojati zakoni. Kako bi osigurali da te odluke budu donesene na činjenicama, a ne na ideologijama, znanstvenici se trebaju prestati obraćati javnosti kao, pa, znanstvenici, i početi govoriti kao većina ljudi.

 

cudaprirode.com