Čuda Prirode koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.

Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Čuda Prirode slažete se sa korištenjem kolačića.

Slažem se

>>|||

Meditacija ima iznenađujuće mnogo koristi za naše zdravstveno stanje, a evo što znanost kaže o meditaciji. Meditacija doprinosi smanjenju stresa, povećanju koncentracije, boljeg pamćenja pa čak dovodi i do povećanja kreativnosti, no kako nešto tako jednostavno kao fokusiranje na neku stvar dovodi do dramatičnih rezultata?

Što je zapravo meditacija?

Meditacija u praksi ima mnogo formi, no od jedne se tehnike ima najviše koristi, koja spada među najtradicionanije, a to je koncentrirano usmjeravanje pažnje.

Tom tehnikom se pažnja usmjerava samo na jednu jedinu misao. Tipično se misli usmjeravaju na disanje - praćenje svakog udaha i izdaha, bez skretanja pažnje na druge stvari. No kada se ipak dogodi da nam zaluta neka druga misao, treba je znati prepoznati.i vratiti se na prvotnu misao.

To i nije tako jednostavno postići, budući da nam nove misli naviru svake sekunde, te treba mnogo vježbe kako bi se koncentracija na jednu misao postigla. No samom vježbom postižemo opuštanje i 'čišćenje mozga' od svih ostalih briga.

Upravo to opuštanje mozga dovodi do iznenađujućeg broja pozitivnih stvari vezanih uz naše zdravstveno stanje. Upravo zbog toga, mnogi znanstvenici, neurolozi, proučavaju stanje mozga prilikom meditacije, a zaključci su da je meditacija moćan alat.

Promjene na mozgu

Budisti meditiraju doslovno tisućama godina i oni su dobro upoznati s pozitivnim aspektima meditacije. Budistička meditacija zapravo je njihova molitva, no umjesto da se okreću Bogu, u svojim mislima se okreću sebi kao pojedincu.

Tek nedavno znanstvenicima je omogućeno da pomoću modernih strojeva, poput funkcionalne magnetske rezonance (fMRI), prodru u mozak. Tako su znanstvenici otkrili da meditacija jača mozak učvršćujući veze između stanica u mozgu.

Studija iz 2012. godine pokazala je da ljudi koji meditiraju imaju visok stupanj girifikacije, 'savijanje' cerebralnog korteksa kao rezultat rasta mozga, što u konačnici može dovesti do toga da mozak brže obrađuje informacije. Iako se u studiji ovo nije dokazalo direktno, znanstvenici sumnjaju da je girifikacija odgovorna za bolje funkcioniranje mozga, obradu informacija, donošenja odluka, formiranje pamćenja i povećanje koncentracije.

Druge studije, na primjer, pokazale su da je meditacija povezana s debljinom korteksa, što dovodi do smanjenja osjetljivosti na bol. Pozitivne stvari potvrđuje članak iz 2009. godine: 'Dugotrajna meditacije je povezana s povećanjem gustoće sive tvari u moždanom deblu'.

Uspoređujući mozak ljudi koji meditiraju i onih koji ne meditiraju, znanstvenici su, koristeći fMRI, uvidjeli strukturne razlike koje su ih navele na zaključke da meditacija ima pozitivni utjecaj na kognitivni, emocionalni i imunološki odgovor, a također ima pozitivne efekte na disanje i rad srca.

Meditacija doprinosi povećanju pozitivnih emocija i održava emocionalnu stabilnost, jer je povezana s većim hipokampalnim i frontalnim volumenom sive tvari.

Naposljetku, meditacija je povezana s dramatičnim promjenama u električnoj aktivnosti u mozgu, što zapravo znači povećanje Theta i Alpha EEG aktivnosti koje su povezane s osjećajima odmornosti i opuštenosti.

Povećavanje koncentracije


Možda najznačajnija korist od meditacije je sposobnost povećavanja koncentracije i pažnje. 2010. godine znanstvenici su promatrali sudionike koji su vježbali fokusiranost na jednu misao ili predmet kroz vremenski period od 5 sati dnevno u tri mjeseca (što je puno vremena!). Nakon eksperimenta objavili su studiji čiji je zaključak da se ispitanici puno lakše koncentriraju na određenu stvar.

No petosatne meditacije nisu mala stvar i malo tko ima vremena za njih, no studije pokazuju da je i 20 minuta dnevno dovoljno za, primjerice, smanjenje stresa.

Na kraju, meditacija povećava razinu empatije, ali dolazi od tehnike koja se zove blagonaklonost-suosjećanje meditacije. Ne razlikuje se puno od fokusirane meditacije, samo što se treba koncentrirati na ljubav, razumijevanje i suosjećanje.

Još je nebrojeno studija napravljeno po pitanju meditacije i još više pozitivnih strana otkriveno. Nakon svega što ste pročitali, vrijeme je da dnevno odvojite 20-tak minuta vremena za meditaciju.

Što još čekate, sjednite i transformirajte svoj mozak!

 

 

cudaprirode.com