Čuda Prirode koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.

Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Čuda Prirode slažete se sa korištenjem kolačića.

Slažem se

>>|||

Foto: NASA/JPL-Caltech

Neki dan se u novinama pojavio tekst kroz koji se provlačilo pitanje da čemu uopće služi istraživanje nečeg tako neuhvatljivog i nevidljivog kao što su to crne rupe. OK, autor je pokušao ispasti duhovit u satiričnom osvrtu na trenutnu situaciju i naše društvo. Neki kažu i da im je to bilo smiješno. Jebiga, takav je humor - funkcionira bolje ako je grub. A možda i ja nemam smisla za njega.

Ispalo je loše i to što je taj članak objavljen online bez kraja u kojem se neke stvari navodno ipak stavljaju na pravo mjesto. Bilo kako bilo, neću sad ovdje objašnjavati vic, jer mi je i inače bezveze objašnjavati viceve, niti analizirati tekst i isticati greške u njemu. Koga briga. No ako nekog slučajno zanima čemu služi istraživanje crnih rupa, evo moje dvije lipe. 

Crne rupe istražujemo zato jer su one jedinstveni objekti u svemiru. U njima se spajaju dvije fascinantno uspješne znanstvene teorije - kvantna fizika i Einsteinova opća teorija relativnosti. Ako bismo dobro razumjeli kako te dvije stvari funkcioniraju zajedno, možda bismo konačno mogli razumjeti kako je nastao naš svemir. Dodatno, ponašanje materije u blizini crnih rupa opisano je općom teorijom relativnosti. To je onda i jedan od dodatnih testova za njezinu provjeru. Znanstvenici, naime, stalno traže dodatne testove i provjere za teorije koje se smatra točnima. I cijeli naš svemir se ponaša po pravilima te teorije. Tako se jako udaljene galaksije zapravo međusobno udaljuju brže od brzine svjetlosti - jer se cijeli prostor između njih širi. Zašto se širi (i to ubrzano) je zanimljiv misterij moderne fizike. 

Drugi veliki misterij je činjenica da u svemiru posredno primjećujemo ogromnu količinu neke tvari koju ne možemo vidjeti. Zato je zovemo tamna tvar. Nje ima puno više od vidljive tvari, one koju možemo vidjeti našim teleskopima. Proučavanje crnih rupa nam pomaže da shvatimo mogu li one biti barem dijelom (i kolikim dijelom) ta tamna tvar. Zato je korisno istražiti koliko ih ima i gdje se sve nalaze. 

Sama opća teorija relativnosti je jako zanimljiva jer teoretski dozvoljava mnoge totalno znanstvenofantastične fenomene, poput putovanja kroz vrijeme (zatvorene vremenolike petlje), ili putovanje kroz prostor brzinom većom od brzine svjetlosti - kroz crvotočine (koje doduše treba stabilizirati materijom za koju ne znamo postoji li uopće), ili deformacijom prostor-vremena, kao što je to predloženo u Alcubierreovom hipotetskom nadsvjetlosnom pogonu (koji isto nije bez svojih problema). 

No nije sve iz te opće teorije relativnosti znanstvenofantastično - zahvaljujući njoj imamo funkcionalan GPS. Relativistička korekcija u proračunima je jako bitna jer su sateliti koje koristimo jako daleko od Zemlje. Zahvaljujući toj teoriji znamo i za crne rupe - točnije, znamo dovoljno njihovih svojstava da ih možemo posredno prepoznati u svemiru, i da ih možemo proučavati. I zato ih proučavamo. Jer je to ono čime se znanost bavi.

 

Dr. sc. Saša Ceci / cudaprirode.com