Čuda Prirode koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.

Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Čuda Prirode slažete se sa korištenjem kolačića.

Slažem se

>>|||

Znanstvenoj novinarski Jutarnjeg Lista dodijeljeno veliko priznanje. Tanja Rudež proglašena je najboljom znanstvenom novinarkom u Europi. Rudež je osvojila prestižnu nagradu 'Europski znanstveni novinar godine' koju dodjeljuje Britansko udruženje znanstvenih pisaca (AMSW).

Drugoplasirani je novinar iz Nizozemske, a treće plasirani novinar iz prestižnog znanstvenog časopisa Nature. Ova nagrada je hrvatsku novinarku svrstala u krug s kolegama iz nekih od nautjecajnijih medija u svijetu poput BBC-a, Guardiana i New Scientista.

Za Čuda Prirode nagrađena novinarka komentirala je nagradu i što joj ona znači, ali se i osvrnula na zastupljenost tema iz znanosti u medijima i pseudoznanost.

Znanstvena ste novinarka na portalu Jutarnjeg lista, a nedavno ste osvojili prestižnu nagradu 'Europski znanstveni novinar godine' koju dodjeljuje Britansko udruženje znanstvenih pisaca (ABSW), čime ste ušli u krug novinara iz nekih od najutjecajnijih svjetskih medija poput BBC-a, Guardiana, New Scientista...Kako ste doživjeli ovu nagradu, jeste li je očekivali?

Ova nagrada je najveće priznanje u mojoj karijeri znanstvene novinarke. Znala sam da sam među nominiranima, ali nisam očekivala da ću dobiti nagradu. Istinski sam vesela, tim više što je nagrada izazvala toliko pozitivnih emocija kod mojih kolega i čitatatelja. Zadnja četiri dana jedva uspijevam raditi: stalno mi zvoni mobitel, stižu čestitke e-mailom i preko Facebooka.

U vašem svakodnevnom radu, kako nalazite teme za znanstvene i popularno-znanstvene članke? Je li teško doći do sugovornika-znanstvenika?

Kako sam već dugo u ovom poslu, prvi članak sam napisala u Studentskom listu 1987. godine, teme i sugovornike nalazim s lakoćom. Mnoge teme nametnu sami dnevni događaji u znanosti u svijetu i kod nas, dok neke teme osmišljavam dulje vrijeme. Poznam mnogo naših znanstvenika, kako u domovini i svijetu, i s lakoćom dolazim do njih.

Smatrate li da je znanost dovoljno zastupljena u hrvatskim medijima i prenosi li se na pravi način?

Mislim da je znanost sve zastupljenija u hrvatskim medijima. Naravno, kvaliteta prezentacije oscilira, a mislim da je glavni problem što studenti novinarstva nemaju priliku slušati pojedine kolegije iz prirodnih i medicinskih znanosti.

Kako gledate na pseudoznanost, odnosno poplavu članaka i portala koji na iskrivljen i netočan način prikazuju znanost i znanstvena otkrića?

To me nervira i ljuti. Budući da sam svoju karijeru posvetila popularizaciji znanosti i promoviranju racionalnog pogleda na svijet, jako me smeta bujanje pseudoznanosti i teorija zavjera u našoj javnosti čemu mnogo doprinose i mediji.

Kako ocjenjujete stanje znanosti u Hrvatskoj? Evo prije par dana je objavljeno da je ukinut Oskar znanja, nagrada najboljim učenicima i državnim prvacima znanja, pa je nakon pritiska javnosti odlučeno da će ipak biti održan. Brine li Hrvatska dovoljno o znanosti, znanstvenicima, Sveučilištima, najboljim učenicima?

Hrvatska ima vrsne pojedince u znanosti. Ohrabruje me i povratak nekih mlađih znanstvenica i znanstvenika koji su se godinama usavršavali u inozemstvu Ipak, u cjelini Hrvatska je na znanstvenoj periferiji. Veliki problem jest da se malo novca ulaže u znanost, no ništa manji problem nisu neuspješni pokušaji reformi znanstvenog i sustava visokog obrazovanja.

Čestitamo Tanji Rudež, a njezine članke na Jutarnjem možete pročitati ovdje.

 

cudaprirode.com