Čuda Prirode koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.

Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Čuda Prirode slažete se sa korištenjem kolačića.

Slažem se

>>|||

Početkom 21. stoljeća je započela medijska popularnost dijete s malo ugljikohidrata i puno masti (tzv. LCHF, engl. low carbohydrate high fat) i tvrdnje o zdravstveno povoljnim učincima ove dijete. U LCHF ili ketogenoj dijeti, većina se energije (prema nekim izvorima i do 90%) namiče iz masti. Smanjeni unos ugljikohidrata (20-50 g/dnevno) kod provođenja LCHF dijete ili gladovanja, s posljedičnim sniženjem koncentracije glukoze u krvi, potiče otpuštanje uskladištenih masnih kiselina iz masnog tkiva.

Kao rezultat razgradnje masti iz hrane i onih uskladištenih u masnom tkivu, u jetri nastaju ketonska tijela (beta-hidroksibutirat, acetoacetat i aceton). Ketonska tijela putem krvi dospijevaju do ostalih tkiva i organa kao što je mozak, koji ih mogu koristi kao izvor energije.

Tijekom ovog metaboličkog stanja kojeg nazivamo ketoza, u krvi dolazi do manjeg porasta koncentracije ketonskih tijela, što nije patološki nalaz i kiselost krvi (pH) se uglavnom ne mijenja.


Unos ugljikohidrata i industrijski obrađenih namirnica je u prehrani suvremenog čovjeka često pretjeran i predstavlja čimbenik rizika za razvoj mnogih bolesti. Postavlja se međutim pitanje postoje li znanstveni dokazi da je prehrana siromašna ugljikohidratima, a bogata mastima kakva se predlaže prema LCHF programu prehrane, optimalna za zadovoljavanje energetskih i nutritivnih potreba, i poželjnija od primjerice, mediteranske prehrane koja se danas smatra ‘zlatnim standardom’ zdrave prehrane.

U snalaženju u 'šumi', često oprečnih znanstvenih informacija koje nude odgovor na ovo pitanje, potrebno je kritički procijeniti raspoložive dokaze. Navođenje pojedinačnih istraživanja, koji iznose samo one tvrdnje koje potkrepljuju stav kojeg želimo promovirati, a slučajno ili namjerno zanemarivanje svih ostalih koji tome ne idu u prilog, učestala je praksa koju nazivamo ‘biranje trešanja’ (engl. cherry picking).

Kako bismo pronašli kvalitetne dokaze o blagotvornom učinku LCHF ili ketogene dijete, potražili smo sustavne preglede i randomizirana kontrolirana istraživanja na ljudima koja su istražila utjecaj ovakvog tipa prehrane na zdravlje.

Ketogena prehrana i epilepsija

Ketogena prehrana tj. prehrana bogata mastima se primjenjuje već dugo kod osoba s epileptičkim napadima radi smanjenja ovih događaja, pa su na ovu temu provedena brojna znanstvena istraživanja, a 2012. g. je objavljen i Cochrane sustavni pregled. Ketogena prehrana se primjenjuje ili uz standardne lijekove ili se na ovaj način pokušava poboljšati stanje kod bolesnika kod kojih lijekovi nemaju učinka. Četiri studije uključene u ovaj pregled (s ukupno 289 djece ili adolescenata) su pokazale smanjenje učestalosti epileptičkih napada za 30-40% kod osoba na ketogenoj dijeti, u odnosu na kontrolnu skupinu. Poteškoće kod primjene ketogene dijete u liječenju epilepsije su problemi s njezinim dugoročnim provođenjem uslijed probavnih nuspojava ili zbog toga što se djeci ovakva prehrana ne sviđa.

Smatra se da bi metaboličke promjene koje se događaju kao posljedica prehrane sa smanjenim unosom ugljikohidrata mogle biti učinkovite u ublažavanju i mnogih drugih neuroloških smetnji, ali za to je potrebno provesti odgovarajuća istraživanja na ljudima (Paoli, 2014.).

Ketogena prehrana i mršavljenje

Prema sustavnom pregledu objavljenom 2015. g. čini se da stanje ketoze povoljno utječe na kontrolu apetita tj. sprječava porast apetita koji se uobičajeno javlja kod pretilih osoba tijekom mršavljenja.

Bueno i suradnici su 2013. g. proveli meta-analizu randomiziranih kontroliranih pokusa koja je imala za cilj usporediti učinkovitost ketogene dijete s vrlo niskim sadržajem ugljikohidrata i konvencionalne dijete s niskim sadržajem masti za smanjenje tjelesne težine. Osobe koje su se pridržavale ketogene dijete u trajanju od 12 mjeseci ili više, u prosjeku su više izgubile na težini. Gubitak težine je bio popraćen značajnije sniženim vrijednostima triglicerida, dijastoličkog krvnog tlaka, te nešto većim porastom HDL- i LDL-kolesterola. Prema istraživanju kojeg su 2014. proveli Moreno i suradnici vrlo niskokalorijska ketogena dijeta je učinkovitija za mršavljenje od standardne niskokalorijske dijete. Istraživanje je trajalo godinu dana, a provedeno s dvije male skupine ispitanika (26 i 27 osoba s indeksom tjelesne mase većim od 30 i 40). Vrlo niskokalorijska ketogena dijeta je provedena u tri faze s različitim sastavom prehrane. U prvom dijelu je dnevni kalorijski unos bio 600-800 kcal, s manje od 50 g ugljikohidrata iz povrća, 10 g maslinovog ulja i 0,8-1,2 g kvalitetnih bjelančevina po kilogramu tjelesne težine. U drugom i trećem dijelu se proteinski pripravak zamjenjuje prirodnim izvorom bjelančevina tj. mesom i ribom. Liječnički nadzor je uključio i nadoknadu vitamina i minerala. Na kraju istraživanja, većina ispitanika koji su koristili vrlo niskokaloričnu ketogenu dijetu je postigla smanjenje tjelesne težine od 10%, bez gubitka mišićne mase. Nuspojave ove dijete su bile prolazne, najčešće opstipacija, glavobolja, povećanje mokraćne kiseline u krvi, mučnina i slabost.

Istraživanje provedeno 2012. g. na 56 pretile djece i adolescenata je pokazalo da ketogena dijeta dovodi do izraženijeg gubitka tjelesne težine u odnosu na dijetu sa sniženim unosom kalorija, te autori zaključuju da bi to mogao biti siguran alternativni način postizanja primjerene tjelesne težine.

U istraživanju objavljenom 2009., u kojem je sudjelovalo 119 osoba prekomjerne tjelesne težine, cilj je bio usporediti kako dijeta s malo ugljikohidrata u odnosu na dijetu s malo masti utječe na kvalitetu života. Većina parametara prema kojima je ocijenjena kvaliteta života popravila se kod oba režima prehrane. Mentalni aspekti kvalitete života ocjenjeni su boljim kod prehrane s malo ugljikohidrata, vjerojatno zbog izostanka direktnih ograničenja unosa hrane, većeg osjećaja sitosti i metaboličkih učinaka ketoze.

Ketogena prehrana i šećerna bolest

Brojna istraživanja su se bavila učinkom različitih tipova prehrane sa sniženim sadržajem ugljikohidrata (npr. dijeta s niskim glikemijskim indeksom) na kontrolu razine šećera u krvi kod bolesnika s dijabetesom. Pronađeno je međutim samo jedno istraživanje objavljeno 2012. (s 363 ispitanika) u kojem je niskougljikohidratna ketogena dijeta uspoređena s klasičnom niskokalorijskom dijetom za kontrolu šećerne bolesti tipa 2. Studija je pokazala kako ketogena dijeta ima povoljniji učinak na kontrolu šećerne bolesti kod pretilih ljudi, uz napomenu kako bi pacijenti trebali biti pod strogom liječničkim nadzorom zbog rizika od značajnog snižavanja koncentracije glukoze u krvi.

Ketogena prehrana i sportske aktivnosti

Istraživanje provedeno 2014. g. kod sportaša (biciklista) je pokazalo da bi dugoročna LCHF prehrana mogla biti poželjna tijekom perioda priprema, koji uključuje treninge niskog ili srednjeg intenziteta, jer stimulira metabolizam masti, smanjuje tjelesnu masu i sadržaj masti u tijelu te smanjuje rizik oštećenja mišića. Međutim, ketogena prehrana s malo ugljikohidrata negativno utječe na mogućnost provođenja aktivnosti visokog intenziteta, jer smanjuje pričuve glikogena u mišićima i aktivnost enzima koji sudjeluju u metabolizmu ugljikohidrata. Prehrana sa sniženim sadržajem ugljikohidrata i posljedično povećanje ketonskih tijela u krvi, može povećati osjet umora i smanjiti želju za vježbanjem kod ljudi s prekomjernom težinom, sukladno studiji objavljenoj 2007. g.

Ketogena prehrana i zloćudne bolesti

Huebner i sur. su 2014. g. pregledali postojeća saznanja o učincima različitih dijeta koje se preporučaju bolesnicima sa zloćudnim bolestima. Nisu našli kliničke dokaze koji bi podržali korištenje prehrane s niskim sadržajem ugljikohidrata, ili drugih režima prehrane (sirovo voće i povrće, alkalna dijeta makrobiotika, Gersonov režim i Budwigova dijeta) za bolesnike sa zloćudnim bolestima.

Zaključak

Iako prehrana suvremenog čovjeka često sadrži prekomjerne količine ugljikohidrata, dokazi o zdravstvenim učincima prehrane siromašne ugljikohidratima, a bogate mastima (LCHF ili ketogene) su ograničeni.

Ketogena prehrana ima dokazane povoljne učinke u smanjenu epileptičkih napadaja, prvenstveno u djece. Za sada ne postoje odgovarajući dokazi koji bi potvrdili blagodati LCHF prehrane kod drugih neuroloških bolesti.

Prehrana s niskim sadržajem ugljikohidrata može biti vrlo učinkovita za gubitak tjelesne težine, posebno kratkoročni, a metaboličke promjene koje nastupaju tijekom ketoze vjerojatno povoljno utječu na kontrolu apetita.

Primjena ketogene dijete kod sportaša može utjecati na smanjenu mogućnost provođenja aktivnosti visokog intenziteta, za koje energiju kod uobičajenih režima prehrane osiguravaju zalihe glukoze u vidu glikogena u mišićima.

Ne postoji dovoljno informacija o zdravstvenim učincima LCHF prehrane kod njezinog dugotrajnog provođenja. Primjerice, opservacijska studija objavljena 2014., koja je uključila stanovništvo Švedske (140.000 ispitanika), pokazuje kako je istovremeno s prihvaćanjem LCHF načina prehrane došlo do povećanja koncentracije kolesterola u krvi u švedskoj populaciji. Iako to nije dokaz uročno-posljedične povezanosti LCHF prehrane s porastom kolesterola u krvi, upućuju na oprez i učinke koji mi mogli biti u suprotnosti s jednim od ciljeva ove prehrane. Zbog toga prehrambene smjernice nacionalne švedske institucije za hranu (engl. National Food Administration of Sweden), kao ni većine ostalih, ne podupiru primjenu prehrane koje osigurava više 30-35% dnevnog unosa energije iz masti. Dokazi u medicini

 

cudaprirode.com