Čuda Prirode koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.

Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Čuda Prirode slažete se sa korištenjem kolačića.

Slažem se

>>|||

Elektromagnetske valove valne duljine iznad 0.1 milimetar nazivamo radiovalovi. Radiovalovi se mogu podijeliti u nekoliko skupina u odnosu na valnu duljinu, pa tako imamo duge valove (1 km, više tisuća km...), srednje valove (100 m - 1 km), kratke valove (10 m - 100 m), ultrakratke valove (1 m do 10 m) i mikrovalove (0.1 mm do 1 m). Poznato je da radiovalovi služe pri prijenosu radijskog i televizijskog signala. No pogodni su i za mikrovalnu pećnicu.

Bijele krvne stanice su jedan od glavnih obrambenih sustava. Nekoliko je različitih vrsta tih stanica. Neke napadaju i proždiru, dok druge omogućuju stvaranje posebnih spojeva - antitijela. U usporedbi s mnoštvom crvenih krvnih stanica, bijelih u krvi ima prilično malo - svega oko 9000 u prostornom milimetru. Kad bakterije uđu u tijelo, primjerice kroz ranu, bijele krvne stanice zvane neutrofili požure do ozlijeđenog mjesta i počnu ih proždirati.

Pušenje je štetna navika koja uzrokuje brojna oboljenja i propadanje tijela. Navika koju trebate izbaciti iz života. Cigareta sadrži više od 4000 različitih kemijskih sastojaka duhanskog dima štetnih za zdravlje, među kojima su najopasniji nikotin, katran i ugljični monoksid. S oko 3000 oboljelih godišnje, Hrvatska se nalazi na visokom drugom mjestu u Europi po broju oboljelih i umrlih od raka pluća. Približno 90% oboljelih su aktivni i pasivni pušači, pokazuju statistički podaci Hrvatskog pulmološkog društva.

Ljudi su oduvijek fascinirani energijom, bilo da je proučavaju u okviru znanosti, bilo da tu riječ koriste kako bi opisali i neke druge 'čudne' pojave koje bi se mogle prepisati pseudoznanosti. Potreba za energijom je u današnje doba enormna, a ideja da energiju možemo imati iz ničega je naprosto sjajna! Međutim, fizika ne dopušta takve uređaje koji bi stvarali energiju od ničega, niti bi svu energiju pretvorili u koristan rad. Čak imamo i posebne nazive za takve uređaje.

U vidljivom svemiru nalazi se oko 100 milijardi galaksija s otprilike 100 milijardi zvijezda u svakoj. Ako svaka zvijezda prosječno ima 10 planeta , znači da u svemiru  ima 100 000 milijardi milijardi planeta. Da li će samo na jednom planetu nastati život? Kada pogledamo ovu brojku logički možemo zaključiti da život u svemiru 'buja'.

U 30-40% slučajeva virusi su uzročnici proljeva u razvijenom svijetu. Norovirusi su skupina virusa koji uzrokuju gastroenteritis kod ljudi, dok Rotavirus često uzrokuje infekciju probavnog sustava u male djece. Liječenje akutnih gastroenteritisa je nespecifično te se temelji na nadomještanju tekućine i elektrolita (soli i minerala) izgubljenih proljevom i povraćanjem. Pravilna higijena i dalje je ključni korak u prevenciji virusnih gastroenteritisa. Više pročitajte ovdje.

Često se govori o revoluciji u fizici koju je uzrokovalo otkriće kvantne mehanike. Treba imati na umu da se ništa nije dogodilo sa zakonima klasične fizike. U područjima gdje su vrijedili ostali su i dalje vrijediti, a gibanje njihala se opisuje onako kako ga se opisivalo u 19. stoljeću. Ispostavlja se da su klasične predodžbe često dobra osnova za razmatranje nekih posebnosti mikrofizičkih pojava.

Svi smo bezbroj puta na nebu vidjeli kondenzacijske tragove (contrails) koje zrakoplovi ostavljaju na različitim visinama, bilo na vedrom, bilo na poluoblačnom nebu. Ima ih gdje god ima zračnog prometa i otkad takav promet postoji (osobito zrakoplovi na mlazni pogon). Međutim, čak i ove trivijalne stvari postaju predmet zavjera. Kondenzacijski tragovi mogu biti različite duljine, gustoće, debljine i širine, boje i vremena trajanja. Svaka od tih karakteristika uvelike ovisi o uvjetima u slojevima atmosfere kroz koje zrakoplovi prolaze.

Širenje svemira jedan je od najosnovnijih koncepata moderne znanosti, ali i jedan od najčešće krivo shvaćenih. Hubbleovim otkrićem da je brzina udaljavanja galaktika razmjerna njihovoj udaljenosti postalo je jasno da se svemir širi. To je otkriće potaknulo nastanak teorije Velikog praska po kojoj je svemir nastao iz početnog stanja ogromne temperature i gustoće. Teorija Velikog praska danas je najšire prihvaćena teorija nastanka i razvoja svemira. No izraz 'veliki prasak' ne treba shvaćati doslovno.

Naša matična zvijezda Sunce nam je prijeko potrebna. Njezina svjetlost i toplina su nam od životne važnosti. Planet Zemlja se nalazi u naseljivoj zoni Sunca, odnosno području gdje nije ni prehladno ni pretoplo. To je jedna od bitnih pretpostavki za razvoj života.