Čuda Prirode koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.

Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Čuda Prirode slažete se sa korištenjem kolačića.

Slažem se

>>|||

Opće je mišljenje da su žene loši vozači, ali koliko je to stvarno točno? Statistički podaci i istraživanja pokazali su kako je varijabla spol vrlo kompleksna kada su u pitanju agresivna vožnja i sklonost prometnim nesrećama. Naime, neki statistički podaci pokazuju kako muškarci sudjeluju u dvostruko više prometnih nesreća za razliku od žena, dok je vjerojatnost da će žena stradati u prometnoj nesreći 25% niža u odnosu na muškarca.

Antibiotici su jedan od najvećih uspjeha moderne medicine i farmakologije, uz otkriće vakcinacije i spoznaje da se toaletna voda i voda za piće ne smiju miješati. Riječ antibiotik dolazi od grčkog -anti (protiv) i -bios (život). Selektivno uništavaju mikroorganizme pa nisu štetni za domaćina. Mnogo ljudi smatra kako se uz uzimanje antibiotika ne smije konzumirati alkohol, no takvo razmišljanje nije utemeljeno. Ovdje iznosimo priču o nastanku tog savjeta.

Pušenje je štetna navika koja uzrokuje brojna oboljenja i propadanje tijela. Navika koju trebate izbaciti iz života. Cigareta sadrži više od 4000 različitih kemijskih sastojaka duhanskog dima štetnih za zdravlje, među kojima su najopasniji nikotin, katran i ugljični monoksid. S oko 3000 oboljelih godišnje, Hrvatska se nalazi na visokom drugom mjestu u Europi po broju oboljelih i umrlih od raka pluća. Približno 90% oboljelih su aktivni i pasivni pušači, pokazuju statistički podaci Hrvatskog pulmološkog društva.

Što je aktivna imunoprofilaksa? To je poticanje makroorganizama (čovjeka) da sam stvori specifičnu obranu protiv mikroorganizama. U doticaju sa mikroorganizmima stvaramo specifična protutijela koja nas štite od infekcijskih bolesti. Cilj cijepljenja je da smanjenjem pritiska bolesti na populaciju stvorimo kolektivni imunitet da svi zajedno budemo zaštičeni od bolesti pa čak i oni koji se ne žele ili koji se ne mogu cijepiti.

Bijele krvne stanice su jedan od glavnih obrambenih sustava. Nekoliko je različitih vrsta tih stanica. Neke napadaju i proždiru, dok druge omogućuju stvaranje posebnih spojeva - antitijela. U usporedbi s mnoštvom crvenih krvnih stanica, bijelih u krvi ima prilično malo - svega oko 9000 u prostornom milimetru. Kad bakterije uđu u tijelo, primjerice kroz ranu, bijele krvne stanice zvane neutrofili požure do ozlijeđenog mjesta i počnu ih proždirati.

"Zar vi vjerujete u evoluciju?" To pitanje čujem s vremena na vrijeme. I svaki me put baci u očaj. Što reći? Ima li se uopće smisla truditi? Poput Sizifa krećem iznova: "To nije stvar vjere…" Znanstvene se teorije ne prihvaćaju činom vjere. One su dosljedni pojmovni modeli kojima objašnjavamo cijeli skup činjenica. Osim toga, teorije daju provjerljiva predviđanja. Činjenice su pak iskustvena opažanja koja su, u principu, dostupna svima. Provjerljive pretpostavke kojima možemo objasniti činjenice nazivamo pak hipotezama. Višestruko potvrđene hipoteze prerastaju u teorije. I tako dalje.

Mnoge fraze i riječi koje koristimo u svakodnevnom govoru imaju različiti značenje unutar znanstvenih krugova. Neki znanstvenici smatraju kako bi takve izraze jednostavno trebalo zamijeniti novima, no to bi moglo samo stvoriti dodatne probleme. Ukoliko riječ 'teorija' zamijenimo nekom drugom, onda je gotovo neizbježno da  nova riječ također bude krivo shvaćena. Umjesto toga potrebna je bolja znanstvena edukacija koja će pomoći ljudima da shvate riječi kojima znanstvenici definiraju našu stvarnost.

Prirodne znanosti nastale su iz filozofije te s filozofijom i dalje dijele isti cilj - razumjeti svijet. No, dok se filozofija temeljnim pitanjima nastavila baviti na najopćenitiji način, prirodoslovlje se ograničilo samo na specifičnu metodu. Pojedine ideje velikih filozofa postepeno su, kroz dva i pol tisućljeća dugu povijest zapadne filozofije, stvarale temelje za taj posebni način stjecanja znanja u prirodoslovlju koji danas nazivamo znanstvenom metodom.

U vidljivom svemiru nalazi se oko 100 milijardi galaksija s otprilike 100 milijardi zvijezda u svakoj. Ako svaka zvijezda prosječno ima 10 planeta , znači da u svemiru  ima 100 000 milijardi milijardi planeta. Da li će samo na jednom planetu nastati život? Kada pogledamo ovu brojku logički možemo zaključiti da život u svemiru 'buja'.

Jedan je od neupitno najvažnijih zakona u prirodi je drugi zakon termodinamike. Možemo ga izraziti na mnoštvo različitih načina (koji se svi svode na isto): preko toplinskog stroja, perpetuum mobilea, ili entropije. Toplinski stroj je uređaj koji obavlja rad ('daje' nam korisnu energiju) na račun prijelaza topline unutar stroja; s toplijeg spremnika topline na hladniji. Omjer prenesene topline i apsolutne temperature nazivamo entropijom. Ukupna entropija izoliranog sustava ne može se, s vremenom, smanjivati. Može samo rasti.