Čuda Prirode koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.

Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Čuda Prirode slažete se sa korištenjem kolačića.

Slažem se

>>|||

Antibiotici su jedan od najvećih uspjeha moderne medicine i farmakologije, uz otkriće vakcinacije i spoznaje da se toaletna voda i voda za piće ne smiju miješati. Riječ antibiotik dolazi od grčkog -anti (protiv) i -bios (život). Selektivno uništavaju mikroorganizme pa nisu štetni za domaćina. Mnogo ljudi smatra kako se uz uzimanje antibiotika ne smije konzumirati alkohol, no takvo razmišljanje nije utemeljeno. Ovdje iznosimo priču o nastanku tog savjeta.

Postoji mnoštvo kemikalija koje utječu na naše tijelo tijekom i poslije seksa. Znanstvenici ističu kako mozak tijekom orgazma nalikuje mozgu nakon konzumiranja heroina. Upoznajte se s hormonima i procesima koji se događaju u tijelu tijekom seksa.

Elektromagnetske valove valne duljine iznad 0.1 milimetar nazivamo radiovalovi. Radiovalovi se mogu podijeliti u nekoliko skupina u odnosu na valnu duljinu, pa tako imamo duge valove (1 km, više tisuća km...), srednje valove (100 m - 1 km), kratke valove (10 m - 100 m), ultrakratke valove (1 m do 10 m) i mikrovalove (0.1 mm do 1 m). Poznato je da radiovalovi služe pri prijenosu radijskog i televizijskog signala. No pogodni su i za mikrovalnu pećnicu.

LHC, Veliki hadronski sudarač, u CERN-u dovršen je 2008. godine, a njegova izgradnja koštala je 5 milijardi eura, odnosno 6.27 milijarde dolara. Jesu li se te silne milijarde isplatile? Naravno da jesu. I isplatit će se u budućnosti. CERN je uvelike doprinio razvoju tehnologije, ali i unaprijeđivanju naše spoznaje o svijetu. Osim njegove glavne svrhe, a to je istraživanje čestica, porijekla mase čestica (Higgsov bozon), postoji li supersimetrija, postoje li ekstra dimenzije te proučavanju sila u prirodi, akceleratori i detektori u CERN-u donijeli su veliku korist i drugim stvarima.

Da u unutrašnjosti kozmičkog oblaka plina može započeti postojana reakcija stapanja atomskih jezgri mora, naravno, biti prisutno dovoljno plinovite mase. U središtu oblaka mora se dostići gustoća koja temperaturu u tom području podiže na nekoliko milijuna stupnjeva. Polazna pretpostavka našeg razmatranja jest da u središtu takvog oblaka stabilna reakcija fuzije može započeti ako masa oblaka iznosi barem osam posto mase Sunca.

Cijepljenje je značajno smanjilo pobol, potrebu za bolničkim liječenjem, invalidnost i smrtnost djece od zaraznih bolesti. Nuspojave cijepljenja su uglavnom blage i prolaze spontano, teške nuspojave su vrlo rijetke, a autizam uopće nije povezan sa cijepljenjem. Već dvadesetak godina se govori o navodnoj povezanosti cjepiva s autizmom. Jedan od sastojaka cjepiva koji je bio naglašavan kao mogući uzročnik je tiomersal, koji se koristi kao konzervans u nekim cjepivima.

Ljudi su oduvijek fascinirani energijom, bilo da je proučavaju u okviru znanosti, bilo da tu riječ koriste kako bi opisali i neke druge 'čudne' pojave koje bi se mogle prepisati pseudoznanosti. Potreba za energijom je u današnje doba enormna, a ideja da energiju možemo imati iz ničega je naprosto sjajna! Međutim, fizika ne dopušta takve uređaje koji bi stvarali energiju od ničega, niti bi svu energiju pretvorili u koristan rad. Čak imamo i posebne nazive za takve uređaje.

Krajem 19. stoljeća vladalo je uvjerenje da je fizika otkrila višemanje sve te da su otvorena pitanja tek mali djelići dosadne slagalice koju valja popuniti. Bila je to velika zabluda. Na samom početku 20. stoljeća pojavile su se teorija relativnosti i kvantna teorija (ili kvantna mehanika). Sva dotad poznata fizika odjednom je pala u sjenu kao stara, klasična fizika. Fiziku koja se od tada počela razvijati nazivamo novom, modernom fizikom.

Hoćemo li za dvije, deset ili trideset godina živjeti isto kao što živimo danas ili će se naš svakodnevnim život bitno razlikovati? Gotovo svakodnevno čujemo o novim postignućima tehnologija i znanosti, što upravo sada mijenja naš život. Budućnost dolazi brže nego ikada prije, a ovih 10 otkrića će je oblikovati.

Opće je mišljenje da su žene loši vozači, ali koliko je to stvarno točno? Statistički podaci i istraživanja pokazali su kako je varijabla spol vrlo kompleksna kada su u pitanju agresivna vožnja i sklonost prometnim nesrećama. Naime, neki statistički podaci pokazuju kako muškarci sudjeluju u dvostruko više prometnih nesreća za razliku od žena, dok je vjerojatnost da će žena stradati u prometnoj nesreći 25% niža u odnosu na muškarca.