Čuda Prirode koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.

Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Čuda Prirode slažete se sa korištenjem kolačića.

Slažem se

>>|||

Ukoliko na pet minuta spustite dnevne novine u kafiću vašeg izbora, velika je vjerojatnost da ćete čuti razgovor o osobi 'x' koja je ljubazna, djevojci 'y' koja je pričljiva, suprugu koji je pouzdan ili prijateljici koja je napeta.

Procjena ličnosti drugih, svakodnevna je razbibriga ne samo psihologa, već i šireg pučanstva, što ukazuje na važnost ovog znanstvenog konstrukta u životima ljudi i čini ga jednim od zanimljivijih područja psihologije za javnost.

Iako se isprva ne čini da bi trivijalni razgovori poput ovih mogli biti povezani sa znanošću, deskriptivni pridjevi koje koristimo u standardnom jeziku uvelike su pomogli teoretičarima i istraživačima da konceptualiziraju suvremeni model ličnosti poznat kao 'Big Five' odnosno Velikih Pet. Naime, kroz povijest ljudskog promišljanja o ličnosti, kao i nešto skoriju povijest psihologije kao znanosti, javile su se mnoge teorije koje su pokušale objasniti zašto se ljudi ponašaju na određene načine te koji je uzrok razlika u njihovu ponašanju. Jedan od prvih pokušaja da se iste objasne nalazimo već kod Hipokrata koji je smatrao da postoje četiri 'temperamenta' uzrokovana prevladavanjem jedne od tjelesnih tekućina - sangvinični, kolerični, melankolični i flegmatični.

Posljednja dva pridjeva često se koriste i u današnjem govornom jeziku kako bi se opisalo osobe koje su pretežito depresivne, tužne i povučene odnosno bezvoljne i usporene. U okviru psihologije, javilo se više pristupa koji su pokušali objasniti ličnost, poput psihoanalitičkog (čiji je najpoznatiji predstavnik Sigmund Freud), kognitivnog, humanističkog, biheviorističkog i drugih. No, niti jednoj teoriji nije za rukom pošlo ono što su uspjeli teoretičari osobinskog pristupa. Oni su se usmjerili na strukturu ličnosti te iscrpnim empirijskim istraživanjima otkrili pet faktora koji objašnjavaju velik dio različitosti ljudskog mišljenja, osjećanja i ponašanja.

Prije pronalaska Big Five modela, psihologiji ličnosti nedostajala je taksonomija - način razvrstavanja i organiziranja pojmova vezanih uz ličnost - kako bi mogla obuhvatiti i strukturirati specifične probleme koji su se istraživali. Velik broj konstrukata, od kojih su neki imali iste nazive, a mjerili različite koncepte - ili različite nazive pri mjerenju istih obilježja, učinili su nemogućim sistematično skupljanje podataka i spoznaja koje bi dovelo do učinkovite komunikacije između istraživača i značajnijih doprinosa u ovom području.

Primjena leksičkog pristupa popločala je put pronalaženju potrebne taksonomije korištenjem izraza iz jezika. Naime, ovaj pristup pretpostavlja da su sve važne i istaknute osobine ličnosti predstavljene u jeziku te da istraživanjem ovih opisnih riječi možemo doći do faktora koji čine ličnost osobe.

Allport i Odbert tako su skovali prvu listu termina koji opisuju razlike u ponašanju u engleskom jeziku, koje su podijelili na osobine ličnosti, privremena stanja i raspoloženja, evaluativne procjene ponašanja i reputacije te fizičke karakteristike i talente.

Od ove liste, Cattell je izvukao 4.500 termina vezanih uz osobine ličnosti, čijom je analizom dobio 12 faktora kasnije uključenih u njegov 16 PF model. Njegove varijable olakšale su autorima poput Fiskea i Tupesa i Christala istraživanje dimenzija ličnosti koje se mogu naći u jeziku te je ubrzo otkriveno pet faktora, kojima Goldberg daje ime Big Five kakobi naglasio širok spektar specifičnih karakteristika koje obuhvaćaju. Replikacije istraživanja potvrdile su ove nalaze, a pet istih ili sličnih faktora pronađeno je i u većini studija provedenim u drugim kulturama, uključujući i u Hrvatskoj.

Djevojka 'y' s početka teksta nakon svake zabave ima barem dva nova broja u mobitelu, nije joj neugodno pričati s ljudima koje ne poznaje, a kada na fakultetu radi grupne projekte, uvijek je ona kojoj je drugi obraćaju za uputstva. Na njezino ponašanje odnosi se prva dimenzija Big Five modela, ekstraverzija. Ekstraverzijapodrazumijeva otvoren i energetičan pristup životu te uključuje osobine poput društvenosti, pričljivosti i asertivnosti tj. aktivnog zauzimanja za svoja prava u komunikaciji s drugima.

Drugi pol ove dimenzije jest introverzija, na kojem se nalaze osobe koje bismo opisali pridjevima kao što su tih, rezerviran, sramežljiv, povučen i sličnima. Introvertirane osobe više će uživati u samostalnim aktivnostima, dok će ekstraverti aktivno tražiti socijalne situacije u kojima se mogu družiti s drugima. Istraživanja su pokazala da ova dimenzija ima i biološku podlogu, odnosno da je živčani sustav introverata osjetljiviji na podražaje te da im je za istu razinu stimulacije potreban manji intenzitet nego ekstravertima.

Druga dimenzija modela naziva se ugodnost, a odnosi se na prosocijalno ponašanje nasuprot neprijateljskom te uključuje altruizam (nesebično pomaganje drugima), povjerljivost i skromnost. Osobe visoko na ovoj dimenziji brižne su prema drugima, pružaju im podršku i utjehu, naglašavaju pozitivne osobine kada pričaju o nekome te su spremnije na suradnju za razliku od onih koji se nalaze na drugom polu, koji su više orijentirani na sebe, neljubazni, emocionalno 'hladni' te više ulaze u sukobe s drugima. Pokazalo se da postoji povezanost niske ugodnosti i rizika za kardiovaskularne bolesti, kao i maloljetničke delinkvencije i interpersonalnih problema.

Savjesnost je treća dimenzija Big Five-a, koja obuhvaća društveno uvjetovanu kontrolu impulsa odnosno ponašanja poput promišljenog djelovanja, konformiranje normama i pravilima, organiziranost i postavljanje prioriteta. Kolega s posla koji uvijek dolazi na vrijeme na sastanke (ili ranije od ugovorenog), pažljivo obavlja svoje dužnosti i poštuje rokove te uvijek ima uredno posložen radni stol primjer je osobe koja postiže visok rezultat na ovoj dimenziji.

Suprotno, prijateljica u čijem je sudoperu pri svakom posjetu piramida prljavog suđa te koja na svaku kavu kasni ili je odgađa pet minuta prije ugovorenog termina, najvjerojatnije bi postigla nizak rezultat na istoj. S obzirom na specifične osobine poput organiziranosti, preciznosti, odgovornosti i opreznosti koje uključuje, nije iznenađujuće da je savjesnost povezana sa zdravstvenim ishodima i općenito zdravijim životnim navikama poput nepušenja i redovite tjelovježbe, kao i boljim akademskim uspjehom u visokim obrazovnim instutucijama.

Četvrta dimenzija naziva se emocionalna stabilnost, poznata kao i neuroticizam. Osobe visokog neuroticizma (niske emocionalne stabilnosti) opisujemo pridjevima poput anksiozan, nervozan, napet ili tužan - radi se o osobama koje se teže opuštaju i teže prihvaćaju životne promjene te su općenito reaktivnije na stres. Na drugom polu, emocionalno stabilni pojedinci prihvaćaju dobre i loše ishode u životu na smiren i staložen način bez pretjeranih reakcija na iste te su općenito zadovoljnije s interpersonalnim vezama i u odnosima s drugima.

Posljednja dimenzija, ona je, oko koje znanstvenici najviše dvoje. U Goldbergovom Big Five modelu, ova dimenzija interpretira se kao intelekt, u peterofaktorskom modelu Coste i McCraea kao otvorenost prema iskustvu, a kod Tupes i Christala kao kultura. Općenito gledano, uključuje obilježja poput maštovitosti i kreativnosti, originalnost, umjetničke sklonosti i otvorenost prema novim iskustvima te ove osobine stavlja nasuprot krutosti i uskih interesa. Visoki rezultati na ovoj dimenziji povezani su s više godina završenog obrazovanja i uspjehom u umjetničkim zanimanjima, a zanimljivo je primjetiti da su osobe nisko pozicionirane na istoj često konzervativnijih političkih preferenci.

Također je važno naglasiti da, osim nesuglasnosti autora oko naziva i točnog određenja ove dimenzije, kroskulturalna istraživanja također pokazuju znakovite kulturalne razlike, pa je tako u Italiji i Nizozemskoj dobiven faktor 'nekonvencionalnosti i buntovništva' dok je u Njemačkoj isti označavao isključivo intelekt.

Ovaj uvod je naravno prekratak da bi se njime opisala kompleksnost i sveobuhvatnost Big Five modela ličnosti i njegovih dimenzija. Osmišljen je prvenstveno kao informativan pregled nastanka i glavnih značajki istoga kako bi se u narednim tekstovima podrobnije osvrnuli na pojedine dimenzije i njihove korelate, kao i njihove implikacije za svakodnevni život.

 

U suradnji s IstražiMe / cudaprirode.com