Čuda Prirode koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.

Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Čuda Prirode slažete se sa korištenjem kolačića.

Slažem se

>>|||

U 21. stoljeću, kada podaci i istraživanja brojnih studija potvrđuju da su neke bolesti gotovo iskorijenjene zahvaljujući cjepivu, još uvijek ima ljudi koji šire antivakcinacijsku paniku. Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) u izvješću navodi da je većina bolesti protiv kojih je uvedeno obavezno cijepljenje gotovo u potpunosti iskorijenjena u Hrvatskoj!

Sva tijela zrače energiju u obliku elektromagnetskih valova, tj. fotona. Zagrijavanjem nekog metala, nakon nekog vremena kad se temperatura povisi i postane dovoljno visoka, metal se užari - promijeni boju i počne isijavati svjetlost crvenkaste boje. To isijavanje je zapravo svjetlost, elektromagnetski val valne duljine koja odgovara valnoj duljini crvene svjetlosti (oko 680 nm).

Matematika je proizašla iz različitih vrsta problema s kojima su se ljudi suočavali kroz povijest. Razvoj matematike može se opisati kao stalno rastući niz apstrakcija. Vjerojatno je prva matematička apstrakcija do koje je čovjek došao bila je broj. Nakon brojenja fizičkih objekata, primjerice životinja u stadu, moglo se prijeći na brojenje apstraktnih veličina, na primjer dana.

Albert Einstein svjetsku slavu i besmrtnost dobio je na račun svojih revolucionarnih otkrića. U ovom članku navest ćemo koja su to otkrića i po čemu danas pamtimo Einsteina i na čijim temeljima razvijamo modernu znanost.

Naizgled paradoksalan misaoni eksperiment Erwina Schrödingera koji ilustrira nepotpunost teorije kvantne mehanike kada prelazi sa subatomskih kvantnih na makroskopske sustave. Opis eksperimenta: Mačka je smještena u zatvorenu kutiju, a na kutiju je pričvršćena aparatura s nuklearnom jezgrom i spremnikom smrtonosnoga plina. Eksperiment je postavljen tako da postoji vjerojatnost od 50% da će se jezgra raspasti u jednome satu.

Širenje svemira jedan je od najosnovnijih koncepata moderne znanosti, ali i jedan od najčešće krivo shvaćenih. Hubbleovim otkrićem da je brzina udaljavanja galaktika razmjerna njihovoj udaljenosti postalo je jasno da se svemir širi. To je otkriće potaknulo nastanak teorije Velikog praska po kojoj je svemir nastao iz početnog stanja ogromne temperature i gustoće. Teorija Velikog praska danas je najšire prihvaćena teorija nastanka i razvoja svemira. No izraz 'veliki prasak' ne treba shvaćati doslovno.

Postoji mnoštvo kemikalija koje utječu na naše tijelo tijekom i poslije seksa. Znanstvenici ističu kako mozak tijekom orgazma nalikuje mozgu nakon konzumiranja heroina. Upoznajte se s hormonima i procesima koji se događaju u tijelu tijekom seksa.

Svi smo bezbroj puta na nebu vidjeli kondenzacijske tragove (contrails) koje zrakoplovi ostavljaju na različitim visinama, bilo na vedrom, bilo na poluoblačnom nebu. Ima ih gdje god ima zračnog prometa i otkad takav promet postoji (osobito zrakoplovi na mlazni pogon). Međutim, čak i ove trivijalne stvari postaju predmet zavjera. Kondenzacijski tragovi mogu biti različite duljine, gustoće, debljine i širine, boje i vremena trajanja. Svaka od tih karakteristika uvelike ovisi o uvjetima u slojevima atmosfere kroz koje zrakoplovi prolaze.

Čovjekov je organizam jako kompliciran 'stroj', a rak je najkompliciraniji mogući kvar toga stroja za kojeg još ni ne znamo kako radi. Ipak, znamo da rak ima šest ključnih obilježja, a kad bismo samo jedno od njih uspješno 'napali', izliječili bismo rak. Učestalost malignih tumora u današnje vrijeme stalno raste. Rak ili maligni tumor bolest je od koje umire oko 13% ljudi, oko trećine svih tumora može se spriječiti, a naredna trećina se može izliječiti današnjim načinima liječenja. Rak je obilježen stalnim rastom i širenjem na druge organe koje uništava (jednako kao što uništi i organ u kojemu je nastao).

LHC, Veliki hadronski sudarač, u CERN-u dovršen je 2008. godine, a njegova izgradnja koštala je 5 milijardi eura, odnosno 6.27 milijarde dolara. Jesu li se te silne milijarde isplatile? Naravno da jesu. I isplatit će se u budućnosti. CERN je uvelike doprinio razvoju tehnologije, ali i unaprijeđivanju naše spoznaje o svijetu. Osim njegove glavne svrhe, a to je istraživanje čestica, porijekla mase čestica (Higgsov bozon), postoji li supersimetrija, postoje li ekstra dimenzije te proučavanju sila u prirodi, akceleratori i detektori u CERN-u donijeli su veliku korist i drugim stvarima.