Čuda Prirode koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.

Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Čuda Prirode slažete se sa korištenjem kolačića.

Slažem se

>>|||

Alkoholi su po svojoj prirodi otrovi. Veće količine alkohola u kratkom vremenu mogu uzrokovati velike probleme tijelu, a u ekstremnim situacijama etilni alkohol može biti čak i smrtonosan. Alkohol djeluje na gamaaminomaslačnu kiselinu, inhibicijski faktor u središnjem živčanom sustavu i neurotransmiter, te usporava protok signala između živčanih stanica i tako djeluje na fizičke i mentalne aktivnosti osobe.

U samim počecima svemira, neposredno nakon velikog praska, kozmos je bio prepravljen česticama. Ipak, nisu sve čestice bile čestice materije. Uz svaku česticu dolazi antičestica iste mase i spina. Sadašnji izgled svemira rezultat je toga što u njemu postoji nešto više materije od antimaterije. Razlika je mala, iako u početku svemira za svakih milijardu čestica antimaterije morala je postojati milijardu i jedna čestica materije. Sve što postoji u svemiru - galaksije, zvijezde, planeti, drveća, ljudi - svoje postojanje duguje blagom višku materije u odnosu na antimateriju.

Ured za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba u suradnji sa Seizmološkom službom Republike Hrvatske izdao je letak u kojem se opisuje kako se ponašati u slučaju potresa. Potres je iznenadno i brzo podrhtavanje Zemlje uzrokovano pucanjem stijena u Zemljinoj unutrašnjosti ili njihovim pomicanjem duž već postojećih pukotina (rasjeda). Ako se snažan potres dogodi u naseljenom području, često nastaju i katastrofalne posljedice za stanovništvo uz veliku materijalnu štetu.

Svi smo bezbroj puta na nebu vidjeli kondenzacijske tragove (contrails) koje zrakoplovi ostavljaju na različitim visinama, bilo na vedrom, bilo na poluoblačnom nebu. Ima ih gdje god ima zračnog prometa i otkad takav promet postoji (osobito zrakoplovi na mlazni pogon). Međutim, čak i ove trivijalne stvari postaju predmet zavjera. Kondenzacijski tragovi mogu biti različite duljine, gustoće, debljine i širine, boje i vremena trajanja. Svaka od tih karakteristika uvelike ovisi o uvjetima u slojevima atmosfere kroz koje zrakoplovi prolaze.

Kad sam imao 11 godina, kao moja kćer sada, bila me oduševila Kušanova knjiga Koko i duhovi tada bili na popisu lektire, ali danas jesu - za peti razred osnovne škole. I to je, zapravo, pravo doba za fascinaciju duhovima. Tada vam nitko ne može zamjeriti to što ne znate povući granicu između realnog i imaginarnog. Kao nuspojava Kušanovih duhova u meni se začela ljubav prema knjigama. Otad na duhove gledam sa simpatijama. Brzo sam pročitao sve romane o Koku i prešao na druge autore. No, Kušanu sam se rado vraćao, ali onim knjigama za veliku djecu kao što su Prerušeni prosjak i Sto najvećih rupa.

Albert Einstein svjetsku slavu i besmrtnost dobio je na račun svojih revolucionarnih otkrića. U ovom članku navest ćemo koja su to otkrića i po čemu danas pamtimo Einsteina i na čijim temeljima razvijamo modernu znanost.

Jedan je od neupitno najvažnijih zakona u prirodi je drugi zakon termodinamike. Možemo ga izraziti na mnoštvo različitih načina (koji se svi svode na isto): preko toplinskog stroja, perpetuum mobilea, ili entropije. Toplinski stroj je uređaj koji obavlja rad ('daje' nam korisnu energiju) na račun prijelaza topline unutar stroja; s toplijeg spremnika topline na hladniji. Omjer prenesene topline i apsolutne temperature nazivamo entropijom. Ukupna entropija izoliranog sustava ne može se, s vremenom, smanjivati. Može samo rasti. 

Što je aktivna imunoprofilaksa? To je poticanje makroorganizama (čovjeka) da sam stvori specifičnu obranu protiv mikroorganizama. U doticaju sa mikroorganizmima stvaramo specifična protutijela koja nas štite od infekcijskih bolesti. Cilj cijepljenja je da smanjenjem pritiska bolesti na populaciju stvorimo kolektivni imunitet da svi zajedno budemo zaštičeni od bolesti pa čak i oni koji se ne žele ili koji se ne mogu cijepiti.

LHC, Veliki hadronski sudarač, u CERN-u dovršen je 2008. godine, a njegova izgradnja koštala je 5 milijardi eura, odnosno 6.27 milijarde dolara. Jesu li se te silne milijarde isplatile? Naravno da jesu. I isplatit će se u budućnosti. CERN je uvelike doprinio razvoju tehnologije, ali i unaprijeđivanju naše spoznaje o svijetu. Osim njegove glavne svrhe, a to je istraživanje čestica, porijekla mase čestica (Higgsov bozon), postoji li supersimetrija, postoje li ekstra dimenzije te proučavanju sila u prirodi, akceleratori i detektori u CERN-u donijeli su veliku korist i drugim stvarima.

Matematika je proizašla iz različitih vrsta problema s kojima su se ljudi suočavali kroz povijest. Razvoj matematike može se opisati kao stalno rastući niz apstrakcija. Vjerojatno je prva matematička apstrakcija do koje je čovjek došao bila je broj. Nakon brojenja fizičkih objekata, primjerice životinja u stadu, moglo se prijeći na brojenje apstraktnih veličina, na primjer dana.