Čuda Prirode koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.

Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Čuda Prirode slažete se sa korištenjem kolačića.

Slažem se

>>|||

Prirodne znanosti nastale su iz filozofije te s filozofijom i dalje dijele isti cilj - razumjeti svijet. No, dok se filozofija temeljnim pitanjima nastavila baviti na najopćenitiji način, prirodoslovlje se ograničilo samo na specifičnu metodu. Pojedine ideje velikih filozofa postepeno su, kroz dva i pol tisućljeća dugu povijest zapadne filozofije, stvarale temelje za taj posebni način stjecanja znanja u prirodoslovlju koji danas nazivamo znanstvenom metodom.

Jedan je od neupitno najvažnijih zakona u prirodi je drugi zakon termodinamike. Možemo ga izraziti na mnoštvo različitih načina (koji se svi svode na isto): preko toplinskog stroja, perpetuum mobilea, ili entropije. Toplinski stroj je uređaj koji obavlja rad ('daje' nam korisnu energiju) na račun prijelaza topline unutar stroja; s toplijeg spremnika topline na hladniji. Omjer prenesene topline i apsolutne temperature nazivamo entropijom. Ukupna entropija izoliranog sustava ne može se, s vremenom, smanjivati. Može samo rasti. 

Nobelovac i ploča u CERN-u je sve što treba za objasniti fundamentalne zakone svemira. Bar nas je u to uvjerio fizičar François Englert. Englert je dijelio Nobelovu nagradu za fiziku s Peter Higgsom za otkriće Higgsovog bozona, odnosno za teorijsko otkriće mehanizma koji doprinosi razumijevanju porijekla mase subatomskih čestica. U videu koji ćete vidjeti ovaj fizičar objašnjava kako su on i Higgs došli do tog otkrića, te predvidjeli postojanje Brout-Englert-Higgsovog polja.

Što je aktivna imunoprofilaksa? To je poticanje makroorganizama (čovjeka) da sam stvori specifičnu obranu protiv mikroorganizama. U doticaju sa mikroorganizmima stvaramo specifična protutijela koja nas štite od infekcijskih bolesti. Cilj cijepljenja je da smanjenjem pritiska bolesti na populaciju stvorimo kolektivni imunitet da svi zajedno budemo zaštičeni od bolesti pa čak i oni koji se ne žele ili koji se ne mogu cijepiti.

Često se govori o revoluciji u fizici koju je uzrokovalo otkriće kvantne mehanike. Treba imati na umu da se ništa nije dogodilo sa zakonima klasične fizike. U područjima gdje su vrijedili ostali su i dalje vrijediti, a gibanje njihala se opisuje onako kako ga se opisivalo u 19. stoljeću. Ispostavlja se da su klasične predodžbe često dobra osnova za razmatranje nekih posebnosti mikrofizičkih pojava.

Znanstvena metoda je proces kojim znanstvenici nastoje izgraditi točno (pouzdano, dosljedno i ne proizvoljno) prikazivanja prirode. Istina je da osobna i kulturna vjerovanja utječu na naše percepcije i naše tumačenje prirodnih pojava, međutim znanstvenom metodom teži se smanjivanju utjecaja pristranosti ili predrasude testiranjem hipoteza ili teorija.

Pušenje je štetna navika koja uzrokuje brojna oboljenja i propadanje tijela. Navika koju trebate izbaciti iz života. Cigareta sadrži više od 4000 različitih kemijskih sastojaka duhanskog dima štetnih za zdravlje, među kojima su najopasniji nikotin, katran i ugljični monoksid. S oko 3000 oboljelih godišnje, Hrvatska se nalazi na visokom drugom mjestu u Europi po broju oboljelih i umrlih od raka pluća. Približno 90% oboljelih su aktivni i pasivni pušači, pokazuju statistički podaci Hrvatskog pulmološkog društva.

LHC, Veliki hadronski sudarač, u CERN-u dovršen je 2008. godine, a njegova izgradnja koštala je 5 milijardi eura, odnosno 6.27 milijarde dolara. Jesu li se te silne milijarde isplatile? Naravno da jesu. I isplatit će se u budućnosti. CERN je uvelike doprinio razvoju tehnologije, ali i unaprijeđivanju naše spoznaje o svijetu. Osim njegove glavne svrhe, a to je istraživanje čestica, porijekla mase čestica (Higgsov bozon), postoji li supersimetrija, postoje li ekstra dimenzije te proučavanju sila u prirodi, akceleratori i detektori u CERN-u donijeli su veliku korist i drugim stvarima.

Svi smo bezbroj puta na nebu vidjeli kondenzacijske tragove (contrails) koje zrakoplovi ostavljaju na različitim visinama, bilo na vedrom, bilo na poluoblačnom nebu. Ima ih gdje god ima zračnog prometa i otkad takav promet postoji (osobito zrakoplovi na mlazni pogon). Međutim, čak i ove trivijalne stvari postaju predmet zavjera. Kondenzacijski tragovi mogu biti različite duljine, gustoće, debljine i širine, boje i vremena trajanja. Svaka od tih karakteristika uvelike ovisi o uvjetima u slojevima atmosfere kroz koje zrakoplovi prolaze.

Da u unutrašnjosti kozmičkog oblaka plina može započeti postojana reakcija stapanja atomskih jezgri mora, naravno, biti prisutno dovoljno plinovite mase. U središtu oblaka mora se dostići gustoća koja temperaturu u tom području podiže na nekoliko milijuna stupnjeva. Polazna pretpostavka našeg razmatranja jest da u središtu takvog oblaka stabilna reakcija fuzije može započeti ako masa oblaka iznosi barem osam posto mase Sunca.