Čuda Prirode koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.

Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Čuda Prirode slažete se sa korištenjem kolačića.

Slažem se

>>|||

Ured za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba u suradnji sa Seizmološkom službom Republike Hrvatske izdao je letak u kojem se opisuje kako se ponašati u slučaju potresa. Potres je iznenadno i brzo podrhtavanje Zemlje uzrokovano pucanjem stijena u Zemljinoj unutrašnjosti ili njihovim pomicanjem duž već postojećih pukotina (rasjeda). Ako se snažan potres dogodi u naseljenom području, često nastaju i katastrofalne posljedice za stanovništvo uz veliku materijalnu štetu.

Ljudi su oduvijek fascinirani energijom, bilo da je proučavaju u okviru znanosti, bilo da tu riječ koriste kako bi opisali i neke druge 'čudne' pojave koje bi se mogle prepisati pseudoznanosti. Potreba za energijom je u današnje doba enormna, a ideja da energiju možemo imati iz ničega je naprosto sjajna! Međutim, fizika ne dopušta takve uređaje koji bi stvarali energiju od ničega, niti bi svu energiju pretvorili u koristan rad. Čak imamo i posebne nazive za takve uređaje.

Antibiotici djeluju isključivo na bakterije, ne na viruse, a virusne infekcije su puno češće od bakterijskih. Virusi uzrokuju prehladu, gripu, većinu grlobolja, upalu sinusa i kašalj. U takvim slučajevima antibiotici ne mogu pomoći pri izliječenju niti ublažavanju simptoma. Bakterijska otpornost na antibiotike postaje vrlo ozbiljan svjetski problem. Iako su antibiotici izvanredan lijek, trebaju se koristiti samo onda kada mogu biti od koristi.

Često se govori o revoluciji u fizici koju je uzrokovalo otkriće kvantne mehanike. Treba imati na umu da se ništa nije dogodilo sa zakonima klasične fizike. U područjima gdje su vrijedili ostali su i dalje vrijediti, a gibanje njihala se opisuje onako kako ga se opisivalo u 19. stoljeću. Ispostavlja se da su klasične predodžbe često dobra osnova za razmatranje nekih posebnosti mikrofizičkih pojava.

Godine 1979. profesor arhitekture Jean-Pierre Protzen prilikom posjeta Peruu ostaje impresioniran kamenim zidovima. Ono što su sada ruševine, nekoć su bile velebne zgrade koje je dao izgraditi deveti car Inka. No ono što je dojmljivo je način kako su zgrade i zidovi građeni. Naime, goleme kamene kocke poslagane su jedna do druge prilikom čega međusobno savršeno pristaju.

Kombinirajući Fermijev paradoks i princip osrednjosti, astronomi sa Sveučilišta Cornell su postavili novu jednadžbu iz koje je vidljivo da nas izvanzemaljci neće kontaktirati još najmanje 1500 godina. "Još nismo dobili nikakav signal od izvanzemaljaca, no svemir je ogromno mjesto i to ne znači da oni nisu tu negdje" - izjavio je student na Cornellu Evan Solomonides koji je prezentirao rad 'Analiza vjerojatnosti Fermijevog paradoksa'. "Moguće je da nas kontaktiraju bilo kad, no vjerojatnije je da će se to dogoditi tek za 1500 godina" - rekao je.

Svi smo bezbroj puta na nebu vidjeli kondenzacijske tragove (contrails) koje zrakoplovi ostavljaju na različitim visinama, bilo na vedrom, bilo na poluoblačnom nebu. Ima ih gdje god ima zračnog prometa i otkad takav promet postoji (osobito zrakoplovi na mlazni pogon). Međutim, čak i ove trivijalne stvari postaju predmet zavjera. Kondenzacijski tragovi mogu biti različite duljine, gustoće, debljine i širine, boje i vremena trajanja. Svaka od tih karakteristika uvelike ovisi o uvjetima u slojevima atmosfere kroz koje zrakoplovi prolaze.

Naša matična zvijezda Sunce nam je prijeko potrebna. Njezina svjetlost i toplina su nam od životne važnosti. Planet Zemlja se nalazi u naseljivoj zoni Sunca, odnosno području gdje nije ni prehladno ni pretoplo. To je jedna od bitnih pretpostavki za razvoj života.

"Zar vi vjerujete u evoluciju?" To pitanje čujem s vremena na vrijeme. I svaki me put baci u očaj. Što reći? Ima li se uopće smisla truditi? Poput Sizifa krećem iznova: "To nije stvar vjere…" Znanstvene se teorije ne prihvaćaju činom vjere. One su dosljedni pojmovni modeli kojima objašnjavamo cijeli skup činjenica. Osim toga, teorije daju provjerljiva predviđanja. Činjenice su pak iskustvena opažanja koja su, u principu, dostupna svima. Provjerljive pretpostavke kojima možemo objasniti činjenice nazivamo pak hipotezama. Višestruko potvrđene hipoteze prerastaju u teorije. I tako dalje.

Kako crvendać zna letjeti na jug? Odgovor bi mogao biti čudniji nego što mislite: Kvantna fizika bi mogla biti uključena. Fizičar Jim Al-Khalili sažima ekstremno novi, ekstremno neobični svijet kvantne biologije, u kojem nešto što je Einstein jednom nazvao "jeziva akcija u daljini" pomaže pticama da se orijentiraju, a kvantni učinci bi mogli objasniti i sam postanak života.