Čuda Prirode koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.

Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Čuda Prirode slažete se sa korištenjem kolačića.

Slažem se

>>|||

Matematika je proizašla iz različitih vrsta problema s kojima su se ljudi suočavali kroz povijest. Razvoj matematike može se opisati kao stalno rastući niz apstrakcija. Vjerojatno je prva matematička apstrakcija do koje je čovjek došao bila je broj. Nakon brojenja fizičkih objekata, primjerice životinja u stadu, moglo se prijeći na brojenje apstraktnih veličina, na primjer dana.

Kako crvendać zna letjeti na jug? Odgovor bi mogao biti čudniji nego što mislite: Kvantna fizika bi mogla biti uključena. Fizičar Jim Al-Khalili sažima ekstremno novi, ekstremno neobični svijet kvantne biologije, u kojem nešto što je Einstein jednom nazvao "jeziva akcija u daljini" pomaže pticama da se orijentiraju, a kvantni učinci bi mogli objasniti i sam postanak života.

Naša matična zvijezda Sunce nam je prijeko potrebna. Njezina svjetlost i toplina su nam od životne važnosti. Planet Zemlja se nalazi u naseljivoj zoni Sunca, odnosno području gdje nije ni prehladno ni pretoplo. To je jedna od bitnih pretpostavki za razvoj života.

"Zar vi vjerujete u evoluciju?" To pitanje čujem s vremena na vrijeme. I svaki me put baci u očaj. Što reći? Ima li se uopće smisla truditi? Poput Sizifa krećem iznova: "To nije stvar vjere…" Znanstvene se teorije ne prihvaćaju činom vjere. One su dosljedni pojmovni modeli kojima objašnjavamo cijeli skup činjenica. Osim toga, teorije daju provjerljiva predviđanja. Činjenice su pak iskustvena opažanja koja su, u principu, dostupna svima. Provjerljive pretpostavke kojima možemo objasniti činjenice nazivamo pak hipotezama. Višestruko potvrđene hipoteze prerastaju u teorije. I tako dalje.

Cijepljenje je značajno smanjilo pobol, potrebu za bolničkim liječenjem, invalidnost i smrtnost djece od zaraznih bolesti. Nuspojave cijepljenja su uglavnom blage i prolaze spontano, teške nuspojave su vrlo rijetke, a autizam uopće nije povezan sa cijepljenjem. Već dvadesetak godina se govori o navodnoj povezanosti cjepiva s autizmom. Jedan od sastojaka cjepiva koji je bio naglašavan kao mogući uzročnik je tiomersal, koji se koristi kao konzervans u nekim cjepivima.

U samim počecima svemira, neposredno nakon velikog praska, kozmos je bio prepravljen česticama. Ipak, nisu sve čestice bile čestice materije. Uz svaku česticu dolazi antičestica iste mase i spina. Sadašnji izgled svemira rezultat je toga što u njemu postoji nešto više materije od antimaterije. Razlika je mala, iako u početku svemira za svakih milijardu čestica antimaterije morala je postojati milijardu i jedna čestica materije. Sve što postoji u svemiru - galaksije, zvijezde, planeti, drveća, ljudi - svoje postojanje duguje blagom višku materije u odnosu na antimateriju.

Antibiotici djeluju isključivo na bakterije, ne na viruse, a virusne infekcije su puno češće od bakterijskih. Virusi uzrokuju prehladu, gripu, većinu grlobolja, upalu sinusa i kašalj. U takvim slučajevima antibiotici ne mogu pomoći pri izliječenju niti ublažavanju simptoma. Bakterijska otpornost na antibiotike postaje vrlo ozbiljan svjetski problem. Iako su antibiotici izvanredan lijek, trebaju se koristiti samo onda kada mogu biti od koristi.

Godine 1979. profesor arhitekture Jean-Pierre Protzen prilikom posjeta Peruu ostaje impresioniran kamenim zidovima. Ono što su sada ruševine, nekoć su bile velebne zgrade koje je dao izgraditi deveti car Inka. No ono što je dojmljivo je način kako su zgrade i zidovi građeni. Naime, goleme kamene kocke poslagane su jedna do druge prilikom čega međusobno savršeno pristaju.

Antibiotici su jedan od najvećih uspjeha moderne medicine i farmakologije, uz otkriće vakcinacije i spoznaje da se toaletna voda i voda za piće ne smiju miješati. Riječ antibiotik dolazi od grčkog -anti (protiv) i -bios (život). Selektivno uništavaju mikroorganizme pa nisu štetni za domaćina. Mnogo ljudi smatra kako se uz uzimanje antibiotika ne smije konzumirati alkohol, no takvo razmišljanje nije utemeljeno. Ovdje iznosimo priču o nastanku tog savjeta.

Svi smo bezbroj puta na nebu vidjeli kondenzacijske tragove (contrails) koje zrakoplovi ostavljaju na različitim visinama, bilo na vedrom, bilo na poluoblačnom nebu. Ima ih gdje god ima zračnog prometa i otkad takav promet postoji (osobito zrakoplovi na mlazni pogon). Međutim, čak i ove trivijalne stvari postaju predmet zavjera. Kondenzacijski tragovi mogu biti različite duljine, gustoće, debljine i širine, boje i vremena trajanja. Svaka od tih karakteristika uvelike ovisi o uvjetima u slojevima atmosfere kroz koje zrakoplovi prolaze.