Čuda Prirode koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.

Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Čuda Prirode slažete se sa korištenjem kolačića.

Slažem se

>>|||

Albert Einstein svjetsku slavu i besmrtnost dobio je na račun svojih revolucionarnih otkrića. U ovom članku navest ćemo koja su to otkrića i po čemu danas pamtimo Einsteina i na čijim temeljima razvijamo modernu znanost.

Širenje svemira jedan je od najosnovnijih koncepata moderne znanosti, ali i jedan od najčešće krivo shvaćenih. Hubbleovim otkrićem da je brzina udaljavanja galaktika razmjerna njihovoj udaljenosti postalo je jasno da se svemir širi. To je otkriće potaknulo nastanak teorije Velikog praska po kojoj je svemir nastao iz početnog stanja ogromne temperature i gustoće. Teorija Velikog praska danas je najšire prihvaćena teorija nastanka i razvoja svemira. No izraz 'veliki prasak' ne treba shvaćati doslovno.

Hrana postaje veliki svjetski problem. Zbog porasta stanovništva, klimatskih promjena i smanjenja poljoprivrednih površina sve je manje hrane. Prema nekim podacima zbog porasta stanovništva potrebe za hranom toliko će se povećati, posebno u siromašnim zemljama, da će je se u sljedećih 40 godina morati proizvesti koliko u posljednjih 8000 godina!

U vidljivom svemiru nalazi se oko 100 milijardi galaksija s otprilike 100 milijardi zvijezda u svakoj. Ako svaka zvijezda prosječno ima 10 planeta , znači da u svemiru  ima 100 000 milijardi milijardi planeta. Da li će samo na jednom planetu nastati život? Kada pogledamo ovu brojku logički možemo zaključiti da život u svemiru 'buja'.

Da u unutrašnjosti kozmičkog oblaka plina može započeti postojana reakcija stapanja atomskih jezgri mora, naravno, biti prisutno dovoljno plinovite mase. U središtu oblaka mora se dostići gustoća koja temperaturu u tom području podiže na nekoliko milijuna stupnjeva. Polazna pretpostavka našeg razmatranja jest da u središtu takvog oblaka stabilna reakcija fuzije može započeti ako masa oblaka iznosi barem osam posto mase Sunca.

Naša matična zvijezda Sunce nam je prijeko potrebna. Njezina svjetlost i toplina su nam od životne važnosti. Planet Zemlja se nalazi u naseljivoj zoni Sunca, odnosno području gdje nije ni prehladno ni pretoplo. To je jedna od bitnih pretpostavki za razvoj života.

LHC, Veliki hadronski sudarač, u CERN-u dovršen je 2008. godine, a njegova izgradnja koštala je 5 milijardi eura, odnosno 6.27 milijarde dolara. Jesu li se te silne milijarde isplatile? Naravno da jesu. I isplatit će se u budućnosti. CERN je uvelike doprinio razvoju tehnologije, ali i unaprijeđivanju naše spoznaje o svijetu. Osim njegove glavne svrhe, a to je istraživanje čestica, porijekla mase čestica (Higgsov bozon), postoji li supersimetrija, postoje li ekstra dimenzije te proučavanju sila u prirodi, akceleratori i detektori u CERN-u donijeli su veliku korist i drugim stvarima.

Kad sam imao 11 godina, kao moja kćer sada, bila me oduševila Kušanova knjiga Koko i duhovi tada bili na popisu lektire, ali danas jesu - za peti razred osnovne škole. I to je, zapravo, pravo doba za fascinaciju duhovima. Tada vam nitko ne može zamjeriti to što ne znate povući granicu između realnog i imaginarnog. Kao nuspojava Kušanovih duhova u meni se začela ljubav prema knjigama. Otad na duhove gledam sa simpatijama. Brzo sam pročitao sve romane o Koku i prešao na druge autore. No, Kušanu sam se rado vraćao, ali onim knjigama za veliku djecu kao što su Prerušeni prosjak i Sto najvećih rupa.

Mnoge fraze i riječi koje koristimo u svakodnevnom govoru imaju različiti značenje unutar znanstvenih krugova. Neki znanstvenici smatraju kako bi takve izraze jednostavno trebalo zamijeniti novima, no to bi moglo samo stvoriti dodatne probleme. Ukoliko riječ 'teorija' zamijenimo nekom drugom, onda je gotovo neizbježno da  nova riječ također bude krivo shvaćena. Umjesto toga potrebna je bolja znanstvena edukacija koja će pomoći ljudima da shvate riječi kojima znanstvenici definiraju našu stvarnost.

Ukoliko na pet minuta spustite dnevne novine u kafiću vašeg izbora, velika je vjerojatnost da ćete čuti razgovor o osobi 'x' koja je ljubazna, djevojci 'y' koja je pričljiva, suprugu koji je pouzdan ili prijateljici koja je napeta.