Čuda Prirode koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.

Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Čuda Prirode slažete se sa korištenjem kolačića.

Slažem se

>>|||

Razvojem nove metode znatno će se ubrzati 'screening' potencijalnih bezolovnih perovskitnih spojeva za primjenu u solarnim ćelijama, ali i drugim područjima. Dr. sc. Jasminka Popović iz Laboratorija za sintezu i kristalografiju funkcionalnih materijala Zavoda za fiziku materijala i prof. dr. sc. Aleksandra Djurišić sa sveučilišta u Hong Kongu, kao dopisne autorice objavile su rad u prestižnom časopisu Chemistry of Materials (IF=9.47) u izdanju Američkog kemijskog društva (ACS).

 U svrhu razvoja efikasne i brze metode screeninga potencijalnih novih perovskitnih spojeva dr. Popović i prof. Djurišić razvile su evaporacijsku metodu u samostalno izrađenoj komori koja omogućuje devet istovremenih sinteza uzoraka iz devet različitih kombinacija prekursora.

Njihovo istraživanje pokazalo je da je od devet priređenih uzorka dobiveno čak osam novih, dosad nepoznatih, perovskitnih spojeva, među kojima nekoliko kositrenih i paladijevih spojeva pokazuje jaku apsorpciju u vidljivom području zračenja što ih čini potencijalnim kandidatima za korištenje u solarnim ćelijama. Dodatno, jedan od njih pokazuje jaku emisiju u crvenom području spektra što spoj čini zanimljivim i za svjetleće diode.

Unatoč izvrsnim performansama Pb-hibridnih perovskitnih struktura u solarnim ćelijama, čija efikasnost danas prelazi 20 posto, zbog negativnog utjecaja olova na zdravlje i okoliš nužno je ponuditi alternativna rješenja. Upravo iz tog razloga znanstvenici intenzivno, kako teoretski, tako i eksperimentalno, rade na razmatranju raznih perovskitnih materijala koji ne sadrže olovo. Na temelju Goldschmidtovog faktora tolerancije, teorijski izračuni predviđaju postojanje više od 600 novih spojeva perovskita tipa ABX3 i A2BX4 (gdje su A različiti organski kationi, a BXn metal-halogenidni anioni) dok, s druge strane, sinteza perovskitnih materijala predstavlja velik izazov jer je nastanak takvih struktura izrazito osjetljiv na uvjete pod kojima se sama sinteza provodi.

Uspješna suradnja dr. Popović i prof. Djurišić, prodekanice za znanost sveučilišta u Hong Kongu, započela je u sklopu zajedničkog bilateralnog projekta vezanog za razvoj litij-ionskih baterija 2013. godine, a do danas je uvelike prerasla okvire prvotnog projekta te se proširila i na nove segmente razvoja naprednih materijala za pohranu različitih oblika energije. IRB

 

cudaprirode.com