Čuda Prirode koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.

Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Čuda Prirode slažete se sa korištenjem kolačića.

Slažem se

>>|||

Cilj ovog Cochraneovog sustavnog pregleda literature bio je procijeniti učinak lijekova da bi se spriječilo oštećenje slinovnica nakon zračenje glave i vrata. Nakon zračenja glave i vrata, kod ljudi su značajne i najtrajnije nuspojave problemi sa slinovnicama i stvaranjem sline. Kada do toga dođe, ovo se stanje zove suhoća usta ili kserostomija. Suhoća usta nije mjerljiva, nego je to subjektivan i osoban dojam o osjećaju u ustima.

Švedski i britanski znanstvenici objavili su novu studiju u časopisu Cell Chemical Biology u kojoj su uz pomoć nove strategije onemogućili djelovanje enzima koji pomaže u diobi stanica raka. Istraživači sa Sveučilišta u Uppsali i Karolinska Institutet u Stockholmu s kolegama sa Oxforda uspjeli su razviti računalne simulacije koje su otkrile način na koji se određeni lijekovi mogu vezati uz enzim DHODH. Lijekovi se trebaju prilagoditi kako bi se mogli bolje iskoristiti s novom osobinom enzima ključnog za preživljavanje tumora. Sada slijedi modifikacija računalnih modela kako bi se i drugi enzimi, važni za život tumora, mogli istražiti. Svako otkriće vezano uz razvoj ove opasne bolesti je korak naprijed prema sve boljim lijekovima. Phys

Razvojem nove metode znatno će se ubrzati 'screening' potencijalnih bezolovnih perovskitnih spojeva za primjenu u solarnim ćelijama, ali i drugim područjima. Dr. sc. Jasminka Popović iz Laboratorija za sintezu i kristalografiju funkcionalnih materijala Zavoda za fiziku materijala i prof. dr. sc. Aleksandra Djurišić sa sveučilišta u Hong Kongu, kao dopisne autorice objavile su rad u prestižnom časopisu Chemistry of Materials (IF=9.47) u izdanju Američkog kemijskog društva (ACS).

Ljudska civilizacija živi na planetu s ograničenim resursima, a broj stanovnika je u stalnom porastu. Nove analize pokazuju kako će rast opskrbe hranom premašivati trendove rasta stanovništva, no rast broja stanovnika će povećavati korištenje energije što će nastaviti podizati Zemljinu temperaturu. Ako se ovako nastavi, neka predviđanja govore da će do ekolopke katastrofe doći za 200 - 400 godina. Express

U ovom Cochraneovom sustavnom pregledu literture ispitali smo koliko dobro djeluje aflibercept i koliko je siguran za liječenje osoba s neovaskularnom senilnom makularnom degeneracijom u usporedbi s drugim oblicima liječenja koji se trenutno koriste (ranibizumab i bevacizumab). Jedan od uzroka gubitka vida u sredini oka je bolest koja se naziva „staračka degeneracija makule“ (engl. age-related macular degeneration, AMD). AMD uzrokuje sljepoću u mnogih starijih ljudi u razvijenim zemljama.

Norveški i talijanski znanstvenici istraživali su epidemiju crne smri, kako su kugu prozvali nakon što je poharala Europu i smanjila populaciju za polovinu. Konačan broj smrti koje je ta pandemija izazvala diljem svijeta procjenjuje se na oko 75 milijuna ljudi. Kuga je akutna, teška infekcija koja se najčešće pojavljuje u bubonskom obliku ili u obliku pneumonije, a uzrokovana je bakterijom Yersinia pestis. Istraživači sa sveučilišta u Oslu i Ferrari su se koristili podacima za devet europskih gradova, a njihove rezultate je objavio znanstveni časopis Proceedings of the National Academy of Sciences. Pokazalo se kako se bolest prenosila preko buha i ušiju koje su živjele na ljudima i na odjeći u 7 od 9 gradova. PNAS

Ovaj Cochraneov sustavni pregled analizirao je dokaze o učinku antibiotika na maligne rane. Traženi su dokazi koji se tiču mogućih nuspojava ovog liječenja i utjecaja na kvalitetu života i druge simptome. Maligne rane javljaju se kod ljudi s uznapredovalim rakom. Obično se razvijaju u posljednjih šest mjeseci života, na ili blizu mjesta tumora. Pojavljuju se kada se tumor širi i napada okolnu kožu i krvne žile, uzrokujući njihovo propadanje.

Stručni časopis Nicotine & Tobacco Research objavio je istraživanje napravljeno na 215.000 osoba iz Velike Britanije, SAD, Australije i Novog Zelanda u kojoj su znanstvenici sa Sveučilišta Queen Mary u Londonu pokazali kako u prosjeku više od dvije trećine osoba koje zapale cigaretu postaju ovisne i počinju pušiti svakodnevno. Njihovi nalazi su potvrda o važnosti prevencije eksperimentiranja s cigaretama, tj. ne bi trebalo uopće zapaliti cigaretu. A što sve riskirate s pušenjem pročitajte ovdje. Independent

30. lipnja ove godine trebala bi biti lansirana letjelica Parker Solar Probe koja za cilj ima doći do naše zvijezde kao nijedna letjelica prije. Letjelica će, prema najavama, imati 24 bliska susreta sa Suncem, a neki među njima će letjelicu dovesti na udaljenost od samo 6,2 milijuna kilometara od njega. Time će Parker Solar Probe postati misija kojom će se čovječanstvo približiti najbliže Suncu u povijesti. Vidi

Physiology and Behaviour piše kako dugotrajna konzumacija određenih vrsta šećera može naštetiti neurološkim procesima i smanjiti sposobnost učenja i pamćenja. Najproblematičniji su fruktoza i sukroza koje imaju negativan utjecaj a mozak, dok konzumiranja glukoze može imati pozitivan učinak poput kratkoročnog poboljšanja pamćenja. Prosječna osoba svakodnevno pojede oko 12 žličica šećera, a kontinuirano visoka razina šećera u krvi može dovesti do starenja mozga, odnosno do demencije.