Čuda Prirode koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.

Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Čuda Prirode slažete se sa korištenjem kolačića.

Slažem se

>>|||

Britanski znanstvenici istražili su mogućnost korištenja matičnih stanica za popravljanje oštećenja središnjeg živčanog sustava prouzročena multiplom sklerozom. U istraživanju provedenom na University of Cambridge su korištene matične stanice dobivene "reprogramiranjem" stanica kože u tip stanica koji se može razviti u neurone. Nakon transplantacije ovako proizvedenih neurona je kod životinja s multiplom sklerozom zabilježeno i reduciranje upalnih procesa. Pliva Zdravlja

Studija objavljena u časopisu Journal of Agricultural and Food Chemistry pokazala je kako spoj polifenol utječe na spriječavanje propadanja zubi i razvoja bolesti zubnog mesa. Polifenoli su posebno učinkoviti u kombinaciji s bakterijom Streptococcus dentisani, dobrih bakterija prisutnih u organizmu, protiv štetnih bakterija koji izazivaju bolesti zubi u usnoj šupljini. Osim u vinu, polifenola ima u kavi, zelenom i crnom čaju, grahu, trešnjama i kupinama. Istraživanje će pomoći u razvoju novih tretmana protiv spomenutih bolesti. BBC

U izdanju Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) objavljena je knjiga na temu korištenja ionizirajućeg zračenja u zaštiti i konzerviranju kulturne baštine pod nazivom "Uses of Ionizing Radiation for Tangible Cultural Heritage Conservation". U nastanku ovog vrijednog izdanja, prvog u tom području, sudjelovali su djelatnici Laboratorija za radijacijsku kemiju i dozimetriju (LRKD)  Zavoda za kemiju materijala Instituta Ruđer Bošković (IRB) dr. sc. Branka Katušin – Ražem i dr. sc. Dušan Ražem, sada u mirovini, te dr. sc. Branka Mihaljević i dr. sc. Irina Pucić, kao i Mario Braun iz Hrvatskog restauratorskog Zavoda (HRZ). U dva poglavlja opisani su povijesni razvoj i dostignuća u primjeni radijacijske metode u Hrvatskoj te posebno istaknuti uspješni primjer upotrebe zračenja u spašavanju kulturne baštine ugrožene ratom u Hrvatskoj.

Predviđanje kako će se određene kemikalije ponašati zajedno je težak posao za izradu novih lijekova. Međutim, umjetna inteligencija bi mogla uskočiti i olakšati proizvodnju lijekova. Futurism

Čovjek nije sićušan samo s obzirom na veličinu svemira, koja je beskonačna u praktičnom smislu, a možda čak i u matematičkom smislu. On je sićušan i s obzirom na trajanje svemira, premda je to trajanje konačno. Prije nego što je otkriveno kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje, 1964. godine, nije se pouzdano znalo ima li svemir početak ili je vječan. Primjerice, teorija stalnog stanja predviđala je svemir homogen u prostoru i homogen u vremenu (što znači da je oduvijek i zauvijek).

Znanstvenici su analizirali podatke o ledenoj jezrgi na Arktiku koji sežu i do 1500 godina u povijest, a sve je prikazano na nekoliko grafova koji ne izgledaju dobro.
Ovogodišnja promatranja potvrđuju da Arktik ne pokazuje nikakve znakove povratka u zamrznuto stanje u kojemu se nalazio do prije samo deset godina, a satelitska mjerenja od 1970. zabilježavaju smanjivanje površine leda. Arktik se zagrijava po dvostruko bržoj stopi nego ostatak svijeta, piše Vox, prenosi Lider.

Student Sveučilišta u Oxfordu uspio je običnim fotoaparatom snimiti jedan jedini atom. Uz pomoć duge ekspozicije snimio je ion storncija osvijetljen plavo-ljubičastom zrakom lasera. S tom je fotografijom pobijedio na natječaju za najbolju znanstvenu fotografiju 2018. godine koji provodi britanski Engeneering and Physical Sciences Research Council (EPSCR). "Ideja da mogu vidjeti jedan jedini atom golim okom oduševila me kao izravan vizualni most između minijaturnog kvantnog svijeta i makroskopske stvarnosti" - rekao je Nadlinger za EPSCR. Index

Kod žena čija poslijeporođajna depresija traje nekoliko mjeseci se bilježi povećani rizik da će od ovog poremećaja patiti još godinama, utvrdili su britanski znanstvenici s University of Oxford, piše Pliva Zdravlje. Također rastu i izgledi da će depresija imati negativan utjecaj na djecu, a sve se može otegnuti čak i do tinejdžerske dobi.

Ovo je priča o jednom od najvećih medicinskih otkrića dvadesetog stoljeća, o otkriću inzulina. Još kao studenta početnih godina studija medicine u Splitu dojmila me se priča o Bantingu i Bestu, dvojcu koji je otkrio inzulin, od kojih je jedan bio student, te mu navodno zbog toga nije bila dodijeljena Nobelova nagrada. Takvu verziju priče i danas možete pronaći na web stranici enciklopedije Britannice, no puno je dokaza koji ukazuju da nije bilo baš tako. Primjer je to koji pokazuje kako zbog interesa, senzacionalizma i neznanja istina može nestati iz vidika. Cijelu kolumnu znanstvenika Janoša Terzića pročitajte ovdje. Index

Razina kisika i na otvorenom oceanu i u priobalnim vodama pada od sredine 20. stoljeća. To je jedna od najvažnijih promjena koja se događa u oceanima, a koja je uzrokovana ljudskim aktivnostima. Osim zagađenja, najvažniji uzrok ovom fenomenu su klimatske promjene, zatopljenje oceana koje se događa s porastom razine ugljičnog dioksida, ističu znanstvenici, piše H-alter.